Ako se grijete na klimu: Ovih 5 stvari trebate znati prije zime, jedna greška opasno povećava račun za struju

Dok se u kontinentalnoj Hrvatskoj početak sezone grijanja tradicionalno povezuje s paljenjem peći i uključivanjem radijatora, u mnogim domovima duž Jadrana za toplinu je dovoljan pritisak na daljinski upravljač. Naime, grijanje klimom posljednjih je desetljeća postalo sve češći izbor, osobito u priobalju, gdje blage zime omogućuju učinkovito korištenje uređaja koji ljeti rashlađuju, a zimi griju prostor.

Koliko su se klima-uređaji udomaćili u Hrvatskoj, najbolje pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dok ih je 2005. godine imalo svega 10,5 posto kućanstava, 2007. taj je udio porastao na 19,8 posto, a do 2022. dosegnuo čak 55,1 posto. Dakle, u manje od dva desetljeća njihova se zastupljenost povećala više od pet puta. Premda statistika ne otkriva koliko ih se koristi upravo za grijanje, jasno je da je tehnologija koja je nekoć bila gotovo luksuz danas postala svakodnevica.

No, jednostavnost korištenja ne znači da je grijanje klimom potpuno bezbrižno. Pogrešno podešena temperatura, zapušteni filtri ili zanemarena vanjska jedinica mogu se itekako odraziti na račun za struju, ali i na učinkovitost i trajnost uređaja. Upravo zato, prije nego što klima preuzme glavnu ulogu u zagrijavanju doma, vrijedi obratiti pozornost na pet stvari koje mnogi korisnici previdi, a mogu napraviti značajnu razliku tijekom zime.

1. Čišćenje filtara

Prva stvar koju bi trebalo napraviti prije početka sezone grijanja jest provjeriti stanje i obaviti čišćenje filtara unutarnje jedinice. Tijekom ljetnog hlađenja na njima se nakupljaju prašina i druge nečistoće, a ako se uređaj nakon ljeta nastavi koristiti za grijanje bez čišćenja, protok zraka može biti otežan.

Prljavi filtri smanjuju učinkovitost uređaja jer ventilator mora raditi u nepovoljnijim uvjetima, a prostorija se može sporije zagrijavati. Posljedica može biti i veća potrošnja električne energije.

Prema preporukama američkog Ministarstva energetike (DOE), filtre kod klima-uređaja bez kanalskog razvoda, odnosno uobičajenih zidnih split sustava, treba provjeravati i čistiti najmanje jednom mjesečno tijekom intenzivne uporabe, u skladu s uputama proizvođača. U kućanstvima s kućnim ljubimcima ili većom količinom prašine čišćenje može biti potrebno i češće.

Filtri se kod mnogih modela mogu jednostavno izvaditi i oprati, ali prije vraćanja moraju biti potpuno suhi. Pritom treba slijediti upute proizvođača jer nisu svi filtri perivi. Čišćenje filtara ne zamjenjuje stručni servis, tijekom kojeg se provjeravaju i drugi dijelovi sustava.

servis klime | foto: Ivana Solar

2. Pravilno podešavanje temperature

Jedna od čestih pogrešaka pri grijanju klimom jest postavljanje temperature na 28 ili 30 stupnjeva kako bi se prostorija što brže zagrijala. Međutim, tako visoka postavka ne znači nužno da će se prostor zagrijati brže. Uređaj može dulje raditi većom snagom pokušavajući postići zadanu temperaturu, što povećava potrošnju energije.

Za većinu kućanstava razumna početna postavka tijekom zime je između 20 i 22 stupnja, uz prilagodbu osobnim potrebama, izolaciji prostora i vanjskim uvjetima. Važno je pronaći temperaturu koja osigurava ugodan boravak, bez nepotrebnog pregrijavanja prostorija.

Posebnu pozornost treba obratiti i na način rada uređaja. Tijekom zime preporučuje se odabrati način rada za grijanje, koji je na daljinskom upravljaču najčešće označen simbolom sunca ili oznakom HEAT. Automatski način rada kod nekih uređaja može samostalno prebacivati između grijanja i hlađenja, što u određenim uvjetima dovodi do nepotrebne potrošnje.

Zbog toga se preporučuje korištenje odgovarajućeg načina rada i automatskog upravljanja ventilatorom, uz prilagodbu postavki stvarnim potrebama korisnika.

grijanje uz pomoć klima uređaja | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

3. Učinkovito održavanje temperature

Jedna od najvećih dvojbi kod grijanja klimom odnosi se na pitanje je li ekonomičnije ostaviti uređaj uključenim tijekom dana ili ga gasiti svaki put kada se postigne željena temperatura. Za razliku od običnih električnih grijalica, suvremeni inverter klima-uređaji mogu prilagođavati snagu rada trenutačnim potrebama prostora. Kada se prostorija zagrije, uređaj može smanjiti snagu kompresora i održavati temperaturu uz manju potrošnju energije. Zbog toga često ručno uključivanje i isključivanje nije nužno najbolji način korištenja.

U dobro izoliranom prostoru, koji se koristi tijekom većeg dijela dana, održavanje relativno stabilne temperature može biti praktičnije i učinkovitije od stalnog ponovnog zagrijavanja potpuno ohlađene prostorije. Britanska organizacija Energy Saving Trust, koja se bavi energetskom učinkovitošću, preporučuje da dizalice topline tijekom hladnijih razdoblja rade dulje uz stabilnije postavke, umjesto čestih velikih promjena zadane temperature.

Ipak, to ne znači da klima mora neprekidno raditi, čak i kada nitko ne boravi u prostoru. Ako je stan prazan dulje vrijeme, smanjivanje zadane temperature ili isključivanje uređaja može smanjiti ukupnu potrošnju. Najbolji način rada ovisi o toplinskoj izolaciji, vanjskoj temperaturi i vremenu koje ukućani provode kod kuće.

grijanje uz pomoć klima uređaja | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

4. Vanjska jedinica i odleđivanje

Za razliku od klasične električne grijalice, klima-uređaj tijekom grijanja preuzima toplinu iz vanjskog zraka. Zbog toga stanje vanjske jedinice ima važnu ulogu u učinkovitosti cijelog sustava.

Tijekom hladnih i vlažnih zimskih dana na izmjenjivaču vanjske jedinice može se stvarati inje ili led. To je normalna pojava, a suvremeni uređaji imaju automatski sustav odleđivanja, poznat kao defrost. Tijekom tog postupka uređaj može privremeno prestati puhati topli zrak u prostoriju, dok se vanjska jedinica oslobađa leda. Korisnicima se tada može učiniti da je klima prestala grijati ili da se pokvarila, iako je riječ o uobičajenom dijelu rada.

Problem nastaje ako se led prekomjerno nakuplja, ako se uređaj ne uspijeva odlediti ili ako vanjska jedinica nema dovoljno prostora za nesmetan protok zraka. U takvim slučajevima učinkovitost grijanja može se znatno smanjiti. Zato prije zime treba provjeriti je li vanjska jedinica slobodna od lišća, prljavštine i drugih prepreka.

Ako se na njoj stalno zadržava velika količina leda, potrebno je pozvati servisera. Led se ne smije uklanjati udaranjem ili oštrim predmetima jer se mogu oštetiti osjetljivi dijelovi uređaja.

grijanje uz pomoć klima uređaja | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

5. Servis i pravilno usmjeravanje zraka

Posljednja stvar koju ne treba zanemariti jest redovito održavanje klima uređaja. Iako klima tijekom ljeta može raditi bez vidljivih poteškoća, to ne znači da je automatski spremna i za višemjesečno grijanje.

Stručni servis može uključivati pregled izmjenjivača topline, ventilatora, električnih spojeva, odvoda kondenzata i drugih dijelova uređaja. Ako klima slabije grije, proizvodi neuobičajene zvukove ili se pojavljuju neugodni mirisi, takve znakove ne treba ignorirati. Preporučuje je stručan pregled sustava grijanja i hlađenja.

Važno je i pravilno usmjeravanje toplog zraka. Budući da se topli zrak prirodno podiže, tijekom grijanja korisno je usmjeriti krilca unutarnje jedinice prema dolje, koliko to dopuštaju upute proizvođača i raspored prostorije. Tako se toplina bolje raspoređuje u dijelu prostora u kojem borave ukućani. Istodobno treba izbjegavati zaklanjanje unutarnje jedinice namještajem, zavjesama ili drugim predmetima koji ometaju strujanje zraka.

Klima uređaj | Foto: Canva

Zašto klima za grijanje

Jedan od najvažnijih razloga za korištenje klima-uređaja za grijanje na hrvatskoj obali jesu klimatski uvjeti. U priobalnim gradovima poput Splita, Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Rijeke i Pule zime su u prosjeku blaže nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Temperature se tijekom velikog dijela zime zadržavaju iznad ništice, što pogoduje radu suvremenih inverter klima-uređaja.

Za razliku od klasične električne grijalice, koja električnu energiju izravno pretvara u toplinu, klima-uređaj u načinu grijanja radi kao dizalica topline zrak–zrak. On preuzima toplinu iz vanjskog zraka i prenosi je u unutrašnjost prostora.

U povoljnim uvjetima suvremeni klima-uređaj može za jedan kilovatsat potrošene električne energije osigurati tri ili četiri kilovatsata toplinske energije. Klasična električna grijalica za istu količinu potrošene električne energije osigurava približno jedan kilovatsat topline. Zbog toga grijanje klimom može biti znatno ekonomičnije od grijanja običnim električnim radijatorima ili grijalicama.

grijanje uz pomoć klima uređaja | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

Turizam kao 'poguranac'

Razvoj turizma jedan je od mogućih važnih čimbenika širenja klima-uređaja na hrvatskom Jadranu. Tijekom posljednjih dvadesetak godina klimatizacija je postala uobičajen element opremljenosti turističkih apartmana, kuća za odmor i drugih smještajnih objekata. Za vlasnike nekretnina klima-uređaj ponajprije je predstavljao način povećanja udobnosti gostiju tijekom ljetnih mjeseci.

Međutim, uređaj koji ljeti hladi prostor u mnogim slučajevima može ga zimi i grijati. Time je tehnologija nabavljena za jednu namjenu postala korisna i za drugu, bez potrebe za ugradnjom zasebnog sustava centralnog grijanja.

To je osobito praktično u manjim stanovima, apartmanima i kućama koje se ne koriste tijekom cijele godine. Klima-uređaj omogućuje brzo zagrijavanje prostora, a pritom ne zahtijeva skladištenje ogrjeva, dimnjak ili radijatorsku instalaciju.