Tko je bio otac Vjesnika? Potekao je iz bogate obitelji, a svojim radom modernizirao je Zagreb

Požar koji je progutao zgradu Vjesnika izbrisao je jedan od najvažnijih radova arhitekta Antuna Ulricha, autora koji je svojim modernističkim pristupom duboko obilježio Zagreb. Ulrich je oblikovao niz važnih građevina, od stambenih kuća u Petrovoj i Jurjevskoj, preko Aleksandrovih stuba u Dežmanovu prolazu, do KBC-a Split – Križine. Njegov opus, nastao pod utjecajem bečke moderne, proširio se na urbanizam, škole, domove i državne institucije diljem zemlje. Nestanak Vjesnika danas je podsjetnik na golem doprinos arhitekta koji je više od pola stoljeća stvarao identitet hrvatske arhitekture.

Izgorio je Vjesnik, jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih arhitektonskih simbola, mjesto gdje su se tiskale novine i gdje su stasale generacije hrvatskih novinara. Gledati kako plamen zahvaća zgradu takve povijesne i kulturne vrijednosti bilo je teško i potresno, osobito zato što je riječ o djelu arhitekta Antuna Ulricha, jedne od ključnih figura hrvatske moderne. Njegov prepoznatljiv rukopis obilježio je razvoj zagrebačke arhitekture, kao i niz javnih i stambenih projekata diljem zemlje.

Arhitekt koji je modernizirao Zagreb

Antun Ulrich potekao je iz ugledne zagrebačke obitelji čiji je Salon Ulrich, poznat po umjetnosti i intelektualnoj atmosferi, bio važno kulturno središte početkom 20. stoljeća. Na bečkoj Kunstgewerbeschule, u klasi Josefa Hoffmanna, oblikovao je svoj modernistički izraz koji će ga pratiti cijeli život.

Sudjelovanje u izradi austrijskog paviljona za Svjetsku izložbu u Parizu dodatno je učvrstilo njegovu arhitektonsku zrelost. Nakon povratka u Zagreb radio je u regulacijskim i urbanističkim odjelima, a potom i kao profesor, među ostalim na Arhitektonskom fakultetu u Skoplju, gdje je bio jedan od utemeljitelja studija.

Stvaralački opus

Kako piše u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, a neki će reći i leksikonu, Ulrichova arhitektura razvijala se u rasponu od ranih modernističkih eksperimenata do velikih poslijeratnih projekata. Još kao mladi arhitekt oblikovao je prepoznatljive stambene kuće u Petrovoj i Jurjevskoj, a u središnjem gradskom prostoru realizirao je niz stambeno-poslovnih zgrada u Petrinjskoj, Ilici, Gajevoj i oko Martićeve, koje i danas čine važan dio zagrebačke predratne moderne. Njegov je rad obilježio i urbani prostor, od Aleksandrovih stuba u Dežmanovu prolazu do rekonstrukcija i novih prometnih rješenja koja su donosila jasnoću i logiku tadašnjem gradskom tkivu. Istodobno, Ulrich je bio autor i ključnih objekata javne namjene, od Doma Crvenog križa i Zakladne bolnice Rebro u Zagrebu do škola, domova i različitih društvenih institucija širom Hrvatske.

U poslijeratnom razdoblju njegov se opus dodatno širi, od velikih državnih projekata, poput zgrade današnje Palače Srbije u Beogradu, do značajnih javnih objekata poput vojnih bolnica, studentskih domova i radničkih odmarališta. Na području Rijeke i Zagreba projektirao je i nekoliko važnih stambenih i poslovnih zgrada koje su obilježile urbanistički razvoj tih gradova. Paralelno s arhitektonskim radom, sudjelovao je i u izradi urbanističkih planova za Sušak-Rijeku, Slavonski Brod, Varaždin i druge gradove, potvrđujući se kao svestran autor koji razumije grad u cjelini.

Vjesnik kao kruna jedne karijere

Upravo je poslovna zgrada Vjesnika bila jedno od njegovih najambicioznijih ostvarenja. Projektirao ju je 1956., ali je dovršena tek 1972. godine, u vrijeme kada je modernistička arhitektura doživljavala svoj vrhunac. Masivna, funkcionalna i jasno oblikovana struktura postala je simbol profesionalnog novinarstva i važan dio Zagreba. Njezin nestanak u požaru 2025. godine ne znači samo gubitak jedne zgrade, nego i gubitak dijela kolektivne memorije.

Antun Ulrich ostvario je više od pedeset realizacija, od sportskih objekata, škola i bolnica, do stambenih i poslovnih kompleksa. Njegovi su projekti prožeti modernističkom jasnoćom, racionalnošću i osjećajem za mjerilo prostora. Dobitnik je najvećih strukovnih priznanja, među kojima su Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo i nagrada HAZU-a.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.