[VIDEO] Iako spektakularnog izgleda Park oprašivača donosi strašno upozorenje za budućnost planeta Zemlje

Jeste li se ikad zapitali kako bi izgledao svijet bez kukaca? Bi li uopće postojao? Odgovor na ta pitanja vrlo je jednostavan – ne. Strašnu viziju svijeta bez insekata donosi Europska komisija svojim Parkom oprašivača koji, usprkos svom spektakularnom izgledu, čovječanstvu donosi strašno upozorenje za budućnost planeta Zemlje.

Park oprašivača Europske komisije nudi očaravajuć pogled u mračnu budućnost bez insekata i snažan poziv na osvještavanje čovječanstva koje mora popraviti svoju vezu s prirodom.

Posebnu ideju Europske komisije realizirao je arhitekt Vincent Callebaut čija kreacija virtualne stvarnosti čovjeka uranja u svijet u kojem ljudi s prirodom koegzistiraju u harmoniji s nadom da će takva vizija promijeniti trenutnu perspektivu pa time donijeti i bolju budućnost u kojoj insekti neće nestati.

Zamišljen kao dio inicijative Europske unije Park oprašivača trebao bi podići svijest ljudi o potrebi djelovanja kada je u pitanju spašavanje života kukaca oprašivača.

Važna uloga oprašivača u ekosustavu

No, što su zapravo oprašivači i koja je njihova uloga u prirodi? Pčele, bumbari, leptiri, bubamare, mravi, kornjaši – svi oni svojim kretanjem šire peludna zrnca pridonoseći tako oplodnji cvjetova. Broj i raznolikost oprašivača imaju velik utjecaj na biološku raznolikost.

Na broj oprašivača u prirodi svakodnevno utječu brojna kemijska sredstva za zaštitu bilja, poput pesticida, što direktno utječe i na cjelokupan ekosustav. Prema podatcima Ujedinjenih naroda iz 2020. godine oprašivačima prijeti stopa odumiranja i to 100 do 1000 puta veća od uobičajene.

Iako se insekti često smatraju štetočinama koje treba ukloniti čak 35 posto hrane koju ljudi konzumiraju ovisi o oprašivanju insektima. Prema izvješću objavljenom u časopisu Nature 2016. godine izumiranjem oprašivača nastaje prijetnja za 1,4 milijarde radnih mjesta diljem svijeta.

Arhitektura u ulozi spašavanja ekosustava

Zbog svega navedenog Europska komisija 2018. godine predlaže prvu inicijativu Europske unije za zaustavljanje propadanja divljih insekata oprašivača. S tim je ciljem nastao i Park oprašivača koji ljudima svih uzrasta, od djece do starijih, treba podizati svijest o važnosti oprašivača.

Cjeline Parka oprašivača obuhvaćaju Mirovu livadu (eng. Miro’s Meadow), Gladne košnice (eng. Hungry Hive), Urbani laboratorij (eng. Urban Lab) te Zoom sobe (eng. Zoom Room). Svim razinama Parka prikazuju se dobre prakse očuvanja oprašivača, od teritorijalne namjene zemljišta, do poljoprivredne, šumske i urbane.

– Ekologija je ‘glavna sirovina’ arhitekture u 21. stoljeću i to je glavni motiv Parka oprašivača. Oda prirodi, njegov organski dizajn inspiriran je oprašivanjem biljaka, stoga svoju strukturu crpi iz strukture rascvjetalog cvjeta, navode iz arhitektonskog ureda Vincent Callebaut.

Organska arhitektura Parka oprašivača potiče prirodni tijek iskustva posjetitelja gdje se biomorfna arhitektura i bujna priroda stapaju u jedinstveni ekosustav koji pokazuje kako priroda stvara ekosustave. Hoteli oprašivača integrirani su u cjelokupnu arhitekturu, jer je Park, dodaju arhitekti, prije svega njihov dom. 

U građevinskom i energetskom smislu Park oprašivača predstavlja potpuno udaljavanje od negativnog učinka ugljika na klimu što ga čini projektom primjerom u pogledu ekološkog inženjerstva.

– Dizajn Parka oprašivača kombinira estetiku i održivost istražujuću pri tom kako živjeti u skladu s planetom. To je duh ‘novog europskog Bauhausa’, inicijative koju je pokrenula Europska komisija s ciljem dizajniranja života budućnosti, smještenog na razmeđi umjetnosti, kulture, socijalne uključenosti znanosti i tehnologije, navode iz Europske komisije.

Park, smatra arhitekt Callebaut, za cilj ima senzibilizirati i pokrenuti Europljane, mlade i stare, kako bi naučili zaštititi floru i faunu prirode, a samim time i svoje zdravlje.