O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Sva buka u Osijeku | Screenshot/GeoHrvatska
U Osijeku najglasniju buku proizvode najveće prometnice s najvećim dopuštenim brzinama vožnje motornih vozila. Buku svakako proizvode industrijske zone na istoku grada i željeznički promet kroz cijeli grad. Najglasnija područja označena su plavom bojom što znači emitiranje buke glasnije od 75 decibela, ljubičastom od 70 do 74, crvenom od 60 do 70 i narančastom od 55 do 59 decibela. Dodatno, sve bučne ulice i industrijske zone su označene identičnim brojkama u tekstu i na karti.
Najveću buku cestovnog prometa proizvodi Državna cesta 2 ili D2 (1). Prolazi južnom stranom Osijeka od zapada do istoka. Sljedeće dvije ‘najplavije’ ulice su Ulica Svetog Leopolda Bogdana Mandića (2) na jugozapadu grada i Vukovarska cesta (3) koja prolazi kroz centar i proteže se do krajnjeg istoka grada. U centru grada još podosta buke proizvode Europska avenija (4), Biljska cesta (5) i Ulica kneza Trpimira (6).

Buka ceste Osijek | Screenshot/GeoHrvatska
Na istočnom dijelu grada daleko najviše buke proizvodi Vukovarska cesta, zatim Ulica Martina Divalta (7). Na zapadnom dijelu grada, osim ceste D2, najviše buke proizvode Ulica bana Josipa Jelačića (8) i Ulica Josipa Juraja Strossmayera (9).
Osijekom se pruga širi u četiri smjera, u četiri strane svijeta. Zapadni dio pruge prolazi kroz Josipovac i Višnjevac i spaja se s ostalim prugama kod Željezničkog kolodvora. Na tom spajanju sa zapadnom prugom, spajaju se dvije južne, jedna od Livane, druga od Brijesta. Na istočnoj strani grada pruga se račva prema sjeveru, prema Dravi. U blizini Vukovarske ceste, dio željeznice kreće prema mostu na Dravi, a drugi nastavlja putem istoka. Najglasniji dio cijele osječke željeznice je oko Željezničkog kolodvora.

Osijek buka željeznice | Screenshot/GeoHrvatska
Iako je većina industrijskih pogona na istočnoj strani Osijeka, prema karti najveću industrijsku buku emitira Drava International d.o.o. (10) u Brijestu. Oni se bave proizvodnjom i recikliranjem plastike. Na istočnom dijelu grada najveću buku proizvodi Tvornica šećera (11). Poslije Tvornice šećera najveću buku proizvode Mlinar (12), Belje (13), Karolina (14), Carta (15) i Saponia (16). U centru grada najveću buku stvaraju HEP (17) i Gradski prijevoz putnika (18). Buku stvara i kompleks u kojem je Schrack i SIM tvornica stolarije.

Osijek buka industrije | Screenshot/GeoHrvatska
O najbučnijim zagrebačkim kvartovima čitajte ovdje, a o onim splitskim ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovako će izgledati nova splitska riva, 'jarboli' odlaze u povijest, stiže nešto novo i moderno
Splitska riva kakva je danas otvorena je 7. svibnja 2007. godine. Nakon 19 godina dobit će novu urbanu opremu u skladu s vizijom studija 3LHD.
15:16 1 d 24.04.2026
Nije na Marsu, ali je u Marsi: Otok s pola milijuna stanovnika dobit će stadion vrijedan divljenja
Stadion će prvenstveno služiti za odigravanje ligaških utakmica, čime će rasteretiti ostale stadione.
16:50 3 d 22.04.2026
Otok Hormuz često se naziva 'duginim otokom' zbog svojih nadrealnih krajolika i bogatstva boja. Upravo je to bila glavna inspiracija za projekt.
15:45 5 d 20.04.2026
Umjetna trava ne može biti zamjena za pravu zelenu površinu jer ne doprinosi ekosustavu
12:51 5 d 20.04.2026
Kuća u Andama kao gledalište na vulkanski krajolik: 300 kvadrata za život u bajci
Jedan od ključnih elemenata projekta jest sustav od deset drvenih konstruktivnih portala koji definiraju volumen kuće.
16:07 11 d 14.04.2026
Trump želi graditi trijumfalni luk, bio bi dio mega kružnog toka i grandiozniji od pariškog
Riječ je o monumentalnoj intervenciji u prostoru koja zahvaća postojeći prometni kružni tok poznat kao Memorial Circle.
16:57 12 d 13.04.2026
Tri vile na 30 tisuća kvadrata: Čisti luksuz u spoju s prirodom na otoku iz snova
Danski arhitektonski studio BIG realizirao je svoj prvi projekt u Japanu, i to u obliku triju vila od nabijene zemlje smještenih na udaljenom otoku
16:31 17 d 08.04.2026