Abeceda poplave: Što je Državni plan obrane o poplava, stupnjevi sustava obrane, retencija i akmulacija
U rujnu je cijelu Europu pogodio rast vodostaja rijeka zbog čega su se pojedini gradovi suočili s ozbiljnim posljedicama. Susjedstvo je vodna tragedija pogodila prošli tjedan nakon što se zbog obilnih padalina odronio kamenolom koji se godinama ilegalno koristio, a u Hrvatskoj su u stanju pripravnosti bili gradovi gdje je rastao vodostaj rijeka. Nekoliko je glavnih poteza kojima se gradovi stavljaju u stanje pripravnosti pred strahom od plavljenja. Najvažniji korak provjera je sustava obrane, a Hrvatska u tom smislu ima Državni plan koji regulira postupanje ovisno o okolnostima.
poplava | pixabay
Otkako se polovicom rujna zbog obilnih padalina javila povećana opasnost od dolaska vodenog vala, gradovi u Hrvatskoj, ali i diljem Europe su u stanju pripravnosti. Nekoliko je načina na koje se gradovi bore s, odnosno pripremaju za povišeni vodostaj rijeka.
Pogođena cijela Europa
U rujnu, poplave su u nekim dijelovima Europe izazvale i kobna stradavanja. U srednjoj i istočnoj Europi zabilježene su katastrofalne posljedice te je odneseno 17 života. U Poljskoj, Češkoj, Austriji i Rumunjskoj iz svojih domova bile su evakuirane tisuće ljudi, dok se Mađarska čak uz pomoć vojske pripremala za poplavu desetljeća, navodi vijesti.hrt.hr.
Krajem prošlog tjedna, situacija je postala ozbiljna i u Hrvatskoj, ali i u neposrednom susjedstvu. U Hrvatskoj su krajem rujna i početkom listopada ove godine rasli vodostaji Dunava, Kupe, Save, i drugih rijeka. U susjedstvu je pak uslijed odrona kamenoloma koji se dogodio zbog izvanredno velike količine padalina zatrpano čitavo selo, te će proći neko vrijeme prije nego se saniraju posljedice i pogođena mjesta oporave, o čemu smo pisali.
U takvoj situaciji s povišenim vodostajima postavlja se pitanje na kakve sustave obrane od poplava se oslanjaju pojedini dijelovi Hrvatske. Kao i kakvi uopće postoje?
Državni plan obrane od poplava
Općenito, operativno upravljanje rizicima od poplava kao i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeni su Državnim planom obrane od poplava, koji donosi Vlada RH, te Glavnim provedbenim planom obrane od poplava koji donose Hrvatske vode.
S druge strane, svi tehnički i preostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Kao i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja.
odvodnja | unsplash
Vodna područja, sektori i dionice
Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava. Dakle, na vodnim područjima, sektorima, branjenim područjima i dionicama. Hrvatska je tako podijeljena na dva vodna područja, šest sektora i 34 branjena područja. Granice određuje Zakon o vodama, a broj i oznaku dionice utvrđuje Glavni provedbeni plan obrane od poplava.
Dok obrana od poplava može biti preventivna, redovna i izvanredna, druga dva slučaja posebno su usmjerena na provjere sigurnosti sustava obrane od poplava, a tu postoji nekoliko vrsta. U državnom planu za obranu od poplava, stoji da se provode preventivne mjere koje obuhvaćaju stalne poslove održavanja zaštitnih objekata, dok pripremni radovi obuhvaćaju pregled zaštitnih objekata te kontrolu opreme i materijala.
Sustavi obrane od poplava
Općenito, sustavi obrane od poplava sastoje se od različitih elemenata. Neki od osnovnih su nasipi, retencije, akumulacije, crpne stanice, ustave, vodne stepenice i pragovi. Postoje još i kompleksni sustavi obrane od poplava, regulacije vodotoka te obaloutvrde, stoji na stranici elektroprojekt.hr.
Nasip, vjerojatno najpoznatiji oblik, je građevina ili pak dio građevine od zemljanog materijala podignutog iznad razine prirodnoga terena. Podiže se nasipavanjem, ravnanjem i zbijanjem zemljanog materijala u horizontalnim slojevima po punoj širini.
U namjeni obrane od poplava dijeli obranjeno područje, a i u slučaju prodiranja vode ograničuje poplavu. Vršni pak dio nasipa za zaštitu od poplava (kruna) projektira se na višoj razini od najviše očekivane razine vode.
Retencija i akumulacija
Retencija pak, u vodogradnji ili hidrotehnici uređeno je područje u slijevu vodotoka koje služi za privremeno zadržavanje vode radi zaštite od poplava. Puštanjem vode u retenciju smanjuje se najveći protok na nizvodnom području, zbog čega se količina vode koja bi inače prouzročila poplavu propušta kroz vodotok dulje vrijeme. Retencija može biti izvedena tako da se puni kontrolirano ili nekontrolirano.
Akumulacije ili jezera, još jedan poznati element obrane od poplava, nastaju pregrađivanjem riječnog toka u dolinama, kotlinama i slično. Funkcioniraju na način da se u trenucima viška voda akumulira da bi se kasnije mogla koristiti za sušno razdoblje. Crpne pak stanice u sustavu obrane od poplava su postrojenje za podizanje tekućina s niže razine na višu, a u vodoopskrbnom sustavu služe, kako sam naziv govori, za crpljenje vode iz bunara, rijeka, ….
obrana od poplava | unsplash
Redovne i izvanredne mjere
Vratimo se nakratko na pravila postupanja. Glavni provedbeni plan obrane od poplava sadrži pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera po branjenim područjima i pripadajućih zaštitnih vodnih građevina na kojima se provode mjere obrane od poplava. Tu se ubrajaju mjere obrane od leda na vodotocima, redovnu odnosno izvanrednu obranu od poplava, no i kriterije obrane te raspored rukovoditelja obrane od poplava i pravnih osoba koje upravljaju branama i akumulacijama.
Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih područja, na kojima se kod pojave opasnosti od poplava prate stanja i izravno provodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim građevinama. Izvanredno se radi na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama te građevinama osnovne, a po potrebi i detaljne melioracijske odvodnje koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda.
Također, otklanjaju se uzroci koji ometaju protok voda koritom vodotoka. Nadalje, u takvom slučaju stavljaju se u funkciji objekti za rasterećenje velikih voda – što se provodi oteretnim kanalima, retencijama, akumulacijama, retencijskim prostorom za velikih voda, ustavima, preljevima, odvodnim tunelima i na druge načine.
Dvije cjeline zagrebačkog sustava
Glavni grad štiti sustav obrane od poplave koji se krenuo graditi nakon velike zagrebačke poplave 1964. A može se podijeliti na dvije cjeline: sustav zaštite od velikih voda rijeke Save te na sustav zaštite od poplava na bujičnim vodotocima Medvednice, rekli su nam iz Hrvatskih voda.
– Oba sustava su svakodnevno pod stručnim nadzorom te se provode programi redovnih godišnjih i višegodišnjih održavanja. Vodna strana nasipa obložena je u donjoj trećini visine betonskim prizmama što daje dodatnu sigurnost. Provedena analiza stabilnosti postojećih savskih nasipa u svrhu definiranja njihove sigurnosti pokazala je da su zagrebački nasipi u zadovoljavajućem stanju uz potrebu stalnog praćenja stanja, napisali su iz Hrvatskih voda.
Gradovi sve teže ‘upijaju’ vodu
Ne zaboravimo, u posljednje vrijeme dodatno prepoznat i sve češće istican kao relevantan faktor u obrani od poplava onaj je urbanizacije. Prevelika izgrađenost, odnosno betonizacija može biti prilično otegotna okolnost u urbanim sredinama, jer otežava ili onemogućava da tlo upije dio vode.
Tako se stavlja dodatan pritisak na komunalnu infrastrukturu, primarno na sustav odvodnje, koji u gradovima nerijetko nije prilagođen povećanom opterećenju. Iz ovog razloga, stručnjaci sve više upozoravaju na važnost ozelenjavanja gradova i ograničavanje izgrađenosti te prekrivenosti betona. U ovom smislu, pitanje održivosti postaje praktičnog karaktera, budući da bi zelenilo i manje asfalta jednostavno smanjilo količine vode u gradovima u vrijeme obilnih kiša i ostalih padalina.
Ovdje pročitajte našu reportažu o tome kakav je život u jednom od poznatijih turističkih odredišta bez vodovoda i kanalizacije.
