O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 3 d 13.04.2026

Nesreće se događaju kada se ne poštuju pravila zaštite na radu | Vuk Tešija
U području zaštite na radu, inspektori rada su tijekom 2020. obavili 782 inspekcijska nadzora zbog ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca. U sklopu tih nadzora obavljeno je i 66 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca i 554 nadzora povodom ozljeda zbog kojih je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da je 2020. godine ukupno stradalo 801 osoba. Od toga broja je 166 osoba ozlijeđeno, a da nisu zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, 563 osoba je ozlijeđeno i nakon pružanja hitne medicinske pomoći su zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, a za 72 osobe utvrđena je smrt na mjestu rada. Od 72 osobe kod kojih je na prostorima poslodavaca utvrđena smrt, 10 osoba nisu bile radnici ni osobe na radu, a 32 radnika je umrlo u prostorima poslodavaca od bolesti.
Preostale 30 smrtno stradale osobe koje su preminule od posljedica ozljeda na radu bile su: Jedan vlasnik obrta, 26 radnika i tri radnika koji nisu imali zasnovan radni odnos na propisan način.
Od 30 smrtno stradalih osoba svi su bili muškarci, u dobi od 20 do 64 godina, a od njih je 19 bilo starije od 40 godina, a devet starije od 50 godina. Od 30 smrtno stradalih radnika, 14 ih je stradalo u građevinarskoj djelatnosti.
Od utvrđenih uzroka svih ozljeda osoba na prostorima poslodavaca (koji su zadržani na liječenju i smrtno stradali), najčešći je uzrok izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, u 176 ili 28 posto slučajeva; ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu, u 86 ili 14 posto slučajeva i neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, u 49 ili 8 posto slučajeva.
Zanimljivo je da se primjerice statistički podaci Inspektorata i MUP-a ne podudaraju. Kako smo već rekli inspektori su tijekom 2020. godine zabilježio 30 nesreća na radu sa smrtnim ishodom, dok ih MUP bilježi samo 21.
No, nije samo razlika u metodologiji u pitanju. Primjerice, kako piše Glas Istre, sredinom travnja 2020. u naselju Špadići kod Poreča, prilikom izvođenja građevinskih radova na jednoj kući, poginuo je 51-godišnji radnik iz Albanije. Sve je upućivalo na nesreću na radu, pa je u prvi mah smrt bila tako i okarakterizirana. No, obdukcija je pokazala da je pad bio tek posljedica stanja u kojem se radnik nalazio zbog bolesti izazvane koronavirusom. Nedavno su objavljeni rezultati forenzičke analize, i hrvatski stručnjaci su ustvrdili da je Albanski državljanin bez sumnje umro od COVID-19.
Analizu slučaja objavili su i u znanstvenoj publikaciji Forensic Science International patolozi Velibor Puzović iz Odjela za patologije i citologije dubrovačke bolnice te Marija Baković, Pero Bubalo i Davor Mayer, s Instituta za forenzičnu medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Naime, iako se u medijima moglo pročitati da je nesretni Albanac na radu u Istri stradao tako što je pao s visine od oko tri metra, njegovi kolege s posla to nikad nisu potvrdili. On je naprosto pronađen na tlu u nesvijesti, bez vidljivih težih ozljeda koje bi upućivale na pad s visine. Hitna pomoć je brzo stigla, no pokušaji reanimacije su bili neuspješni. Kako je protokolom bilo propisano, preminulom je trebalo uzeti bris nosa da se eventualno zaštite sve osobe koje su s njim bile u bliskom kontaktu. Taj je nalaz bio pozitivan, pa su i njegovi kolege stavljeni u samoizolaciju i testirani.
Obdukcija u Zagrebu je potvrdila da ozljede glave nisu mogle uzrokovati smrt, a da su unutarnji organi, posebice pluća i jetra, bili zahvaćeni promjenama uzrokovanim koronavirusom, što je posljedično dovelo do smrti.
Ljubomir Pintarić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da sindikat pokušava poboljšati situacija kroz edukaciju i seminare, ali da stanje uvijek može biti bolje. Prema njegovim riječima, nesreće se najčešće događaju u manjim poduzećima koja ne ulažu mnogo u sigurnost. A i skeptičan je što se tiče brojaka i statistike, jer misli da je ozljeda na radu i više nego što se evidentira.
– Tamo gdje radnici nisu sindikalno organizirani se svašta događa i ne možemo znati prave brojke i razmjere ovog problema, ustvrdio je Pintarić koji je i čaln Nacionalnog vijeća zaštite na radu.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 3 d 13.04.2026
Stare zgrade troše i do 3 puta više energije od novih, a dobra izolacija fasade može prepoloviti račune i za grijanje zimi i za klimu ljeti.
10:30 5 d 11.04.2026
Velik iskorak domaće tvrtke: Postali zastupnici jedne od najnaprednijih tehnologija za rad na visini
Tvrtka Telescopic Peršić postala ekskluzivni zastupnik Magni strojeva za manipulaciju teretom i rad na visini za tržišta Hrvatske i Slovenije.
10:20 7 d 09.04.2026
Ne trebate iskustvo: Za ove radove u kući nije potreban majstor, a dovoljan vam je samo jedan alat
Brtvilo i ljepilo u jednom, elastičan i otporan na temperaturu, a koristiti ga mogu i amateri. Zato se treba naći u kutriji s alatom svakog majstora.
15:00 9 d 07.04.2026
Probijen tunel Kozjak! Kinezi ugledali svjetlo na jednom od najzahtjevnijih gradilišta u Hrvatskoj
Mega projekt povrh Splita ulazi u završnu fazu, prolaz kroz tvrdi dalmatinski kamen spasit će priobalje od prometnih gužvi.
12:46 4 h 16.04.2026
Bez vibracija i 'drndanja': Ovako će se CIPP metodom obnoviti cjevovod u staroj dalmatinskoj jezgri
Posebno važan dio sustava bit će crpna stanica, projektirana kao armiranobetonski objekt djelomično ukopan u teren.
16:14 1 d 15.04.2026
Susjedi za 100 milijuna eura obnavljaju najvažniju autocestu, ugradili su čelične pilote
U sklopu obnove autoceste ranije je srušen i stari vijadukt Devina kod Slovenske Bistrice, jedan od ključnih objekata na toj dionici.
16:05 1 d 15.04.2026
Galerija iz zraka: Otvoren dalmatinski mega čvor s dva rotora i nadvožnjakom
Na ovom križanju, odnosno na južnom i zapadnom ulazu u grad, prosječni dnevni promet iznosi 14.000 vozila, dok ljetni promet premašuje 23.000 vozila.
16:03 1 d 15.04.2026