Godišnje akumuliramo 1,9 milijuna tona građevinskog otpada, evo koliko 'na crno'

U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada – što predstavlja porast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora. Treba reći i da količina građevinskog otpada sada čini čak četvrtinu ukupnog otpada u Hrvatskoj, što dodatno naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i održivim upravljanjem ovim vrijednim resursom. Poruka je to poslana s Konferencije Hrvatske gospodarske komore ‘Građevni otpad – izazov ili prilika za održivi razvoj?’.

U građevinskom sektoru jedan od najvećih izazova je i dalje niska stopa selektivnog rušenja. Tako je u sklopu Konferencije Hrvatske gospodarske komore pod nazviom ‘Građevni otpad – izazov ili prilika za održivi razvoj?’ istaknuto kako treba stvoriti uvjete da se na gradilištima može odvojiti svaki materijal koji se može reciklirati, sve kako bi se sačuvali resursi i doprinijelo zelenijoj budućnosti. A kao prepreka za ovaj proces ističu se i neusklađeni propisi, nedostatak reciklažnih kapaciteta i ograničene mogućnosti malih i srednjih poduzeća.

– Ona čine srž našeg građevinskog sektora, a često nemaju pristup potrebnim znanjima, tehnologijama ni poticajima za prijelaz na održive prakse, poručila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj, te istaknula kako HGK radi na izradi smjernica za digitalizaciju građevine, unapređenje upravljanja otpadom i stvaranje poticajnog okvira za održive projekte.

Dodala je da ključ za rješenje izazova u gospodarenju otpadom leži u sinergiji te da suradnja između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva mora postati norma, a ne iznimka.

– Klimatske promjene, sve veći pritisak na resurse i brzi rast gradova traže od nas da gradimo pametnije, odgovornije i s više poštovanja prema prirodi, poručila je Čagalj.

Neevidentirani tokovi građevinskog otpada

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković, iznijela je podatke prema kojima građevinski otpad na razini EU čini oko 35% ukupnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj udio 2023. bio 24,8 posto.

– Možemo se zapitati je li stvarni udio možda i veći, budući da postoje neevidentirani tokovi građevinskog otpad. Naš je zadatak dodatno ih smanjiti, kako bismo osigurali potpunu evidenciju, što je važno za našu zemlju, čisti okoliš i očuvanje prirode, kazala je ministrica Vučković. Poručila je da i dalje postoji velik prostor za unaprjeđenje, za što je potrebna snažnija suradnja s poduzetnicima, kako bi im se pomoglo da razvijaju konkurentnije gospodarstvo koje troši manje, stvara više i istovremeno pridonosi urednijem i čišćem okolišu.

Obnova nakon potresa

U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada – što predstavlja porast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Tonči Glavinić, istaknuo je kako mu je posebno drago da se, kao pozitivni primjer napretka prema kružnosti, sa značajnim rezultatima u sprječavanju nastanka otpada, svakako može izdvojiti primjer obrade i pripreme za daljnje korištenje materijala koji je nastao uslijed posljedica razornih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku te obnove od potresa.

– Upravo je proces obnove bio prvi koji je u praksi primijenio kružno gospodarenje građevnim otpadom, čime su postavljeni temelji za dugoročne projekte koji se danas provode kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), podsjetio je Glavinić.

Vrijedan resurs

U eri kada se održivost sve više vrednuje i u investicijskom i u potrošačkom smislu, poduzeća koja usvajaju zelene prakse imaju priliku pozicionirati se kao društveno odgovorna i osigurati konkurentsku prednost na tržištu.

– Sve više raste svijest o prilikama koje građevni otpad ima u smislu vrijednog resursa čija oporaba direktno doprinosi očuvanju okoliša. Industrija građevinskog materijala ima znanje i mogućnosti iskoristiti ovaj vrijedan resurs. Međutim, postoji potreba kontinuiranog razvoja svijesti svih dionika u ovom lancu s ciljem naglašavanja kako je građevinski otpad prilika za održivi razvoj, a ne izazov odnosno briga koju ćemo ostaviti slijedećim generacijama, istaknuo je pak direktor za strategiju i razvoj poslovanja u tvrtki Nexe i predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK, Davor Blažek.

Recikliranje važno

Alan Perl iz Strabaga i predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom Udruženja za sekundarne sirovine HGK, skandinavske zemlje, Austriju, Njemačku i Nizozemsku naveo je kao pozitivne primjere učinkovitog upravljanja građevnim otpadom.

– Pravilnim razvrstavanjem i reciklažom moguće je smanjiti potrebu za primarnim sirovinama, očuvati prirodne resurse te smanjiti emisije ugljikova dioksida. Primjerice, reciklirani beton može se koristiti za temelje, reciklirani asfalt za cestogradnju, a drveni elementi mogu se prenamijeniti za nove građevinske svrhe, što naša tvrtka uvelike primjenjuje na svim gradilištima gdje uvjeti to dozvoljavaju, kazao je Perl.

Ovdje treba reći i da je Hrvatska je 2023. premašila ciljanu stopu reciklaže građevinskog otpada od 70 posto koju je EU zadala još 2020. godine, dosegnuvši 71,2 posto. Napominje se kako je to značajan skok u odnosu na godinu ranije, kada smo bili na 66,5 posto. No i dalje postoji veliki prostor za napredak.

Doznajte ovdje sve o izgradnji najvećeg terminala za električne autobuse u Hrvatskoj.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.