Hibridni neboderi su novi hit u građevini: Većina zgrade radi se od drva
U SAD-u se sve više građevinskih firmi odlučuje na hibridne modele zgrada, a trend potiče iz Europe. Kako kažu stručnjaci, osim što postoji niz prednosti koje drvo kao materijal ima pred betonom i čelikom, radi se o novom promišljanju budućnosti gradnje. Na gradilištu hibridne zgrade u prosjeku radi duplo manje građevinara, radovi kraće traju, materijal dolazi već gotov iz tvornice te ga ne treba dorađivati pa se ne stvara dodatni otpad, a zavarivanje, primjerice, uopće ne postoji. S gradilišta građevinari dolaze čisti.
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
Prema riječima direktora tvrtke WoodWorks Rickyja McLaina, u 2013. godini u Americi se gradilo oko 25 hibridnih zgrada, dok je ove godine oko 1400 hibridnih-gradilišta diljem SAD-a. Na globalnoj razini se ne radi o velikom broju, međutim, kaže kako se primjećuje ubrzani trend rasta potražnje za ovim tipom gradnje. Glavni razlog nastanka niti nije bila masovna gradnja već promjena estetike, piše Vox.
Trenutno najviša drvena zgrada svijeta je Ascent MKE u američkom Wisconsinu. Sastoji se od 25 katova, 259 luksuznih apartmana i visoka je 86,5 metara. Ima betonske temelje i središnjicu na koju se nadovezuju i slažu masivni drveni materijali odnosno građa.
Ipak, napomenimo kako je do kolovoza 2022. godine kada je ova zgrada završena, rekord za najvišu hibridnu zgradu držala Mjøstårnet, zgrada s 18 katova u norveškom Brumunddalu. Visoka je 85.4 metra, a dobila je ime po najvećem norveškom jezeru. Treća po redu najveća hibridna zgrada je bečki HoHo Tower, a japanska tvrtka Sumitomo Forestry najavljuje gradnju ‘W350 Projekta’, hibridne zgrade od 350 metara i 70 katova kojom planiraju proslaviti 350. godišnjicu postojanja firme, u 2041.
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
Proces gradnje hibridne zgrade je potpuno drugačiji od procesa gradnje standardne zgrade, a isto vrijedi za planiranje i projektiranje građevine. Većina posla ustvari se događa u kompjuterskim programima. Prema riječima McLaina, veći dio se digitalno planira unaprijed jer se svi drveni materijali već gotovi naručuju iz tvornica i potom ‘slažu’.
U osnovi, kod gradnje hibridne zgrade gradi se ‘digitalni blizanac’ prave zgrade. Većina drvene građe je montažna pa se treba izmodelirati zgradu do posljednjeg vijka, a ako je nešto potrebno ispraviti, baš zato što se sve unaprijed naručuje – to može biti izazovno.
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
Zbog toga je i financiranje i osiguranje drugačije. Ipak, izvođačima radova i investitorima u Americi donosi ‘bonuse’ jer se radi o ‘eko pristupu’ u gradnji. Uz to, drvo je odličan materijal za područja sklona potresima, a istraživanja su pokazala kako drvo može podnijeti požare (do gotovo četiri sata gorenja) i u tom smislu parirati betonu.
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
S druge strane, drvene masivne materijale teško je nabaviti i najčešće put od proizvodnje do gradilišta za određeni proizvod može trajati tjednima. To posebno vrijedi za Amerikance, jer upravo oni najčešće drvenu građu naručuju iz Europe ili Kanade. Austrija, Njemačka i Japan su apsolutni lideri na tržištu proizvodnje drvene građe. Obzirom da se radi o ‘već gotovim, na mjeru’ proizvodima u slučaju bilo kakvog oštećenja i gubitka teško ih je nadomjestiti što može prolongirati gradnju radi čekanja na nove materijale i proizvode. Uz to, kako se radi o relativno novom trendu, izvođače je često teško uvjeriti da se uopće odluče na ovakav tip gradnje.
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
Drveni neboder | Foto: Vox, Youtube screenshot
Kako izgleda gradnja hibridnog nebodera pogledajte ovdje:
Arhitektonski studio Hartshorne Plunkard Architecture (HPA) najavio je planove za izgradnju 2100 N Southport Avenue, stambenog nebodera od masivnog drva u četvrti Lincoln Park u Chicagu. Kako će izgledati taj neboder, pogledajte ovdje.
