Istraživanje pokazalo: Hrvatski građevinci rade i do 10 sati dnevno, ali neproduktivno

PlanRadar, poznata tvrtka u sektoru digitalne dokumentacije, komunikacije i izvještavanje u građevinarstvu i sektoru nekretnina, odlučila je istražiti koje je stvarno stanje produktivnosti rada na raznim tržištima poput Hrvatske, zemljama njemačkog govornog područja te u istočnoj Europi. Više od 450 stručnjaka sudjelovala su u anketi te zorno oslikala probleme i mogućnosti za trajno poboljšanje produktivnosti rada u građevinarstvu i njemu srodnim disciplinama.

Građevinski sektor, globalno značajna industrija za koju se očekuje stabilan rast prihoda, poznat je po tome da radna produktivnost nije na najvišoj razini. Ovaj problem sa sobom donosi dalekosežne posljedice, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se predviđa da će u građevinskom sektoru na globalnoj razini u sljedećih 15 godina količina posla snažno rasti. Naime, predviđa se da će vrijednost radova porasti od 9,7 bilijuna dolara u 2022. na 13,9 bilijuna dolara do 2037., što predstavlja rast od preko 4,3 bilijuna dolara.

Stručnjaci građevinske industrije itekako su svjesni da učinkovitost nije najjača strana sektora, što posebno dokazuje stagnacija napretka po tom pitanju koja je zabilježena u posljednja tri desetljeća u građevinskom sektoru istočnoeuropskih zemalja. Ovo je razdoblje obilježeno nedostatkom značajnijeg napretka, što potkrepljuje podatak da se količina izvršenih radova u 2022. može usporediti s količinom radova u 1995.

Situacija u Hrvatskoj

Detaljno proučavanje dinamike produktivnosti u hrvatskom građevinskom sektoru otkriva nekoliko ključnih podataka. Jedan značajan aspekt odnosi se na radno vrijeme u odnosu na produktivnost. Prema podacima ankete, hrvatski ispitanici, kao i 76 % ispitanika drugih istočnoeuropskih zemalja, u pravilu rade 8 do 10 sati dnevno, odnosno 40 do 50 sati tjedno, što je više od prosjeka EU-a koji iznosi 37,5 sati. Međutim, 58 % ispitanika tvrdi da je učinkovitost odrađenih sati ugrožena zbog čimbenika poput nedostatka jasno definiranih procesa i dokumentacije, što pridonosi nižim razinama produktivnosti u usporedbi sa zapadnoeuropskim kolegama.

Drugi značajan zaključak je da se u projektima često događaju kašnjenja, što tvrdi 31 % hrvatskih ispitanika koji ujedno smatraju da je ovo glavna prepreka produktivnosti. Kašnjenja ne samo da ugrožavaju cijeli vremenski plan projekta, nego uzrokuju i vantroškovničke radove, dodatne troškove, što posljedično smanjuje produktivnost.

Prema podacima daljnje studije koju je PlanRadar nedavno proveo, vantroškovnički radovi čine 11% ukupnih troškova projekta, što je u većim projektima značajna brojka. Ovi izazovi naglašavaju da je prijeko potrebno racionalizirati operativnu učinkovitost i minimizirati nastajanje uskih grla u građevinskom sektoru.

Osim toga, Hrvatska se suočava s nedostatkom radne snage i odljevom mozgova, baš kao i druge zemlje istočne Europe. Kvalificirani radnici često odlaze u bogatije europske zemlje, što dodatno povećava nedostatak radne snage i dodatno usporava produktivnost sektora. Ovakva situacija naglašava hitnost strateških intervencija za zadržavanje talenata i jačanje kapaciteta domaće radne snage.

Ovaj problem usko je povezan s razlikama u plaćama u Hrvatskoj, gdje plaće iz raznih razloga zaostaju za onima u bogatijim europskim zemljama. Razlozi nižih plaća su, među ostalim, odgođena naplata projekata, radi čega tvrtke ne raspolažu dostatnim sredstvima za isplatu plaća zaposlenicima (36 %), i izostanak velikih projekata, što rezultira manjim prihodima koje tvrtke ostvaruju (39 %).

Kako riješiti ove probleme?

Sustavno rješavanje problema neučinkovitosti zahtijeva sveobuhvatnu optimizaciju procesa i usvajanje učinkovitijih praksi dokumentiranja. Međutim, zbog ograničenih resursa i ograničene radne snage veće promjene u načinu dokumentiranja za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj ostaju izazov. Za bolju podršku izgradnje organizacijskih kapaciteta potrebne su prilagođene intervencije.

Dok digitalni alati obećavaju povećanje produktivnosti, njihovoj implementaciji mora prethoditi optimizaciju procesa. Usavršavanjem radnih procesa i ukidanjem suvišnih koraka hrvatske tvrtke mogu postaviti čvrste temelje za uspješnu digitalnu transformaciju, za poticanje održivog povećanja produktivnosti i dugoročne konkurentnosti na globalnom tržištu.

PlanRadar prepoznaje specifične izazove s kojima se suočava građevinska industrija u Hrvatskoj i ostaje predan pružanju praktičnih uvida u inovativna rješenja koja su prilagođena hrvatskom tržištu. Osnaživanjem građevinskih stručnjaka alatima i znanjem potrebnim za pojednostavljenje operativnog rada i učinkovitu realizaciju projekata, PlanRadar želi podržati rast i uspjeh građevinskog sektora u Hrvatskoj.

Za detaljnije uvide u stanje produktivnosti rada u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Rumunjskoj i Poljskoj preuzmite cijelo izvješće.

Što je PlanRadar?

PlanRadar je nagrađivana digitalna SaaS platforma za upravljanje dokumentacijom na terenu, upravljanje zadacima i komunikaciju u građevinskim projektima te za upravljanja objektima i nekretninama. Platforma se koristi diljem svijeta, trenutno u više od 75 zemalja. PlanRadar digitalizira sve dnevne procese i komunikaciju u području nekretnina i građevinarstva, te povezuje sve dionike projekta i omogućuje pristup vrijednim projektnim podacima u stvarnom vremenu omogućujući timovima povećanje kvalitete, smanjenje troškova i bržu realizaciju posla.

Ova platforma, koja je jednostavna za korištenje, donosi dodanu vrijednost svakoj osobi uključenoj u životni ciklus zgrade, od izvođača i inženjera do upravitelja nekretnina i vlasnika, a prilagodljiva je poduzećima svih veličina i svim procesima. Danas više od 150.000 stručnjaka koristi PlanRadar za praćenje, povezivanje i rješavanje problema na terenu i u uredu. Trenutno je dostupna na više od 25 jezika i može se koristiti na svim uređajima s operativnim sustavima iOS, Windows i Android. Sjedište PlanRadara je u Beču u Austriji, a postoji i u 16 ureda diljem svijeta.

Za sve upite u vezi djelovanja PlanRadara, obratite se na [email protected].