Kobilja glava: Tunel koji se gradi ispod 500 stambenih objekata promijenit će sve
Na gradilište u kojemu Sarajlije vide spas od prometnih gužvi radi se punom parom. Riječ je o probijanju tunela koji je specifičan jer se konstruira podno 500 stambenih objekata. Izvođač radova je kompanija Euro-Asfalt, a vrijednost investicije iznosi 31 milijun eura. Izgradnja tunela dio je velikog projekta izgradnje prometnice Prva transverzala, a sam tunel mnogima je zanimljiv i zbog svog neobičnog imena. Istražili smo sve o projektu.
tunel Kobilja glava | foto: screen shot Ministarsvo prometa SK, FB Adnan Šteta
Tunel Kobilja Glava je dio Prve transverzale – prometnice koja bi trebala povezati centar Sarajeva s Vogošćem, te tako bitno olakšati život građanima. Trasa Prve transverzale bit će od Ambasade SAD, preko Koševskog Brda, Velešića, Bara, Šipa i Hotonja, do Vogošće, a tunel se gradi između Šipa i Hotonja.
Radovi su u punom jeku, a lokalni mediji izvještavaju kako bi do kraja siječnja trebale biti probijene obje tunelske cijevi. Naime, riječ je o vrlo kompleksnom tunelu s cijevima dužine veće od 630 metara, a poseban je izazov to što se gradi ispred skoro 500 stambenih objekata.
Ministar prometa Kantona Sarajevo, Adnan Šteta kazao je za avaz.ba da je tunel Kobilja Glava jedan od najvećih projekata Ministarstva.
– Izvođači rade u izuzetno zahtjevnim uvjetima, prvenstveno zbog strukture zemljišta i ogromnog broja stambenih objekata iznad tunela, te očekuju da će do kraja mjeseca biti probijena i lijeva tunelska cijev, jer je ostalo još 22,5 metara, izjavio je Šteta.
Prva cijev
Izgradnja tunela započela je u prosincu 2022., a prva, desna cijev tunela probijena je početkom kolovoza 2024. godine. Duga je 635 metara, dok će lijeva koja se upravo probija biti duga 632 metra.
– Težak posao je završen za sve sudionike u projektu, očekuje nas još mnogo posla, kako na nastavku bušenja druge tunelske cijevi, tako i na nastavku gradnje saobraćajnice prema magistralnom putu M18. Ogroman broj ljudi je svakodnevno uključen u projekt, radilo se dan, noć, iz dana u dan su se rješavali nepredviđeni izazovi, kako bismo danas svjedočili probijanju desne tunelske cijevi prema Vogošći, izjavio je tada Šteta istakavši kako će se završetkom projekta rasteretit će se gužve na postojećoj saobraćajnici na pravcu Sarajevo – Vogošća i uveliko poboljšati kvalitete i standard života.
Tunel Kobilja Glava | foto: FB Adnan Šteta
Izlaz na magistralu
Iz Ministarstva ističu kako je riječ o izuzetno zahtjevnom projektu, te kapitalnoj investiciji koja će po realizaciji donijeti velike benefite Kantonu Sarajevo. Kao i da se u 2025. godini očekuje i izgradnja prometnice od izlaznog portala tunela do magistralne ceste M18 u Hotonju.
Izvođač radova je kompanija Euro-Asfalt, a radovi su ‘teški’ 31 milijuna eura. Novac za izgradnju tunela osiguran je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Kobilja glava | foto: screen shot You Tube
Problemi na trasi
Osim radova na tunelu, infrastrukturni radovi na dijelu Prve transverzale koji se nalazi u općini Centar suočavaju se s izazovima. Naime, kašnjenje se pojavilo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i sudskih procesa, osobito vezanih uz objekte u Kranjčevićevoj ulici, Ulici braće Begić, kao i skladište jedne privatne kompanije.
Ističe se kako ovi problemi trenutačno koče napredak na ovom dijelu projekta, ali se očekuje da će biti razriješeni kako bi se ubrzao nastavak radova. Iako je trenutačno teško reći kada s obzirom na komplicirane procese potencijalnih izvlaštenja.
Prva transvezala | foto: screen shot You Tube
Ideja stara 40 godina
Prometnica Prva transverzala, kao ideja, provlači se od 1980-ih godina kada se nekoliko puta započelo s planovima, da bi sve zaustavio ratni vihor koji je važnost kvalitetnije prometne povezanosti u gradu potisnuo daleko u novi milenij. Planovi su konačno ponovno aktivirani 2020. godine kada je u listopadu otvoreno gradilište.
Prva transverzala kao cjelina trebala bi biti duga 12 kilometara, a prostirat će se od Marindvora do Jošaničke petlje u Vogošći. Osim ceste, tunel će imati pješačku i biciklističku stazu, te će zato biti dva metra širi od uobičajenih tunela na autocestama.
Zašto baš ‘Kobilja glava’
Iako mnoge naziv ‘Kobilja glava‘ na prvu asocira na slavan pub iz još slavnije britanske serije ‘Mućke’, sarajevska ‘Kobilja glava’ naziv je koji, jasno, nema veze s Delboyem i Peckhamom. No, ni povjesničari, ni najstariji stanovnici ovoga brda dan danas se ne mogu dogovoriti od kuda točno potječe.
Dok jedni spominju Kobilji han, ergelu za rasne ratne konje iz vremena Osmanskog carstva koji se navodno nalazio na ovoj lokaciji, drugi pak tvrde kako je riječ o nedokazanoj izmišljotini. Treći imaju svoju teoriju koja kaže kako na području koja naseljavaju Južni Slaveni ima veliki broj brda i planina s imenima životinjama, a posebno s nazivima koji asociraju na konje.
Kobilja glava naselje | foto: screen shot You Tube
Doznajte ovdje sve o probaju tunela Kvanj.
