Pretraga

Grad u Dalmaciji ‘ubijaju’ prometne gužve: Sve bi trebalo riješiti 6 kilometara obilaznice

A- A+

Hrvatske ceste naručile su Izradu idejnog rješenja i Studije utjecaja na okoliš za novu važnu obilaznicu u Dalmaciji. Nova cesta od 5 ,8 kilometara oko Sinja spasila bi grad od gužvi i preusmjerila promet iz centra i okolnih mjesta. Važan je ovo korak za grad čijim središtem prolazi više državnih cesta koje polako ‘pucaju po šavovima’. Posao ne bi trebao biti prevelik problem jer je trasa zamišljena na ravničarskom terenu i bez objekata.

Planira se izgradnja obilaznice oko Sinja | foto: YouTube screenshot

Hrvatske ceste naručile su izradu važnog dokumenta vrijednog 73.000 eura, a radi se o Izradi idejnog rješenja i Studiji utjecaja na okoliš za novu obilaznicu u Dalmaciji. Trebala bi se izgraditi oko Sinja i biti duga oko 5,8 kilometara. Projektni zadatak otkriva detalje tog novog važnog elementa prometne infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Centar postaje ‘usko grlo’

Kako stoji u projektnom zadatku, grad Sinj polazište je dnevnog tranzitnog prometa brojnih građana sinjske krajine koji su poslom u većini slučajeva vezani za splitsko područje. Grad se iz tog razloga susreće s problemima prometne propusnosti, u suštini jer samo središte kojim prolaze glavne prometnice postaje ‘usko grlo’.

Izdvojeni članak

Za 50 milijuna eura jug Dalmacije dobiva važnu obilaznicu, zna se tko će nadzirati radove

Zna se da na području Sinja i okolice okosnicu cestovne mreže čini nekoliko važnih državnih cesta. To su cesta D1 koja vodi od Gornjeg Macelja do Splita gdje se spaja s magistralom, BC60 koja vodi od Brnaza do granice s BiH, te DC219 od Gornjeg Muća do graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom.

– Državne ceste koje prolaze gradom imaju višestruku funkciju preuzimanja lokalnog i tranzitnog prometa. Njihov nepovoljan položaj i elementi dovode u pitanje sigurnost odvijanja prometa, utječu na zagađenje zraka, pojačanu buku i drugo, navodi projektni zadatak, a upravo iz tog razloga javlja se potreba za izgradnjom Jugozapadne obilaznice Sinja.

Ispušni ventil za promet

Obilaznica bi, može se pronaći u projektnoj dokumentaciji, bila duga 5,8 kilometara, a izgradila bi se između Radošića (DC219) te Kukuruzovca (DC1). Početak obilaznice zamišljen je na raskrižju sa DC219 nakon čega bi cesta ušla u koridor lokalne ceste.

Trasa bi potom nastavila naseljem Donji Radošić te bi rubno zaobišla vojni poligon Kukuruzovac. U posljednjoj bi se fazi spojila na postojeću državnu cestu DC1.

Planira se izgradnja obilaznice oko Sinja | foto: screenshot, Projektni zadatak

Vrijedi dodati da trasa nove obilaznice prati koridor ucrtan u prostorno-plansku dokumentaciju, te da ima potencijal preuzimanja prometa iz smjera Drniša. Time bi se značajno rasteretila dionica državne ceste 219 koja trenutno prolazi užim centrom grada. Cijela ideja uz to je usklađena sa prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije te Prostornim planom grada Sinja.

Ravničarski teren

U svrhu provedbe plana dionice, Građevinski fakultet u Zagrebu izradio je Prostorno-prometno-građevinsku studiju cestovne mreže na širem području Sinja. Izvedba obilaznice planirana je ravničarskim terenom te na zahvatu nisu predviđeni objekti. Trasa ceste k tome je zamišljena kao jednokolnička s dva prometna traka.

Što se tiče vertikalnog tijeka, projektni zadatak navodi kako će uzdužni profil trase morat slijediti od početka ravničarski teren s maksimalnim nagibima od 1,74 posto. Potom bi uslijedio usjek na lokaciji čvora Radošić istok gdje je ujedno i najveći uzdužni nagib na trasi od 5,18 posto.

Planira se izgradnja obilaznice oko Sinja | foto: screenshot, Projektni zadatak (izvadak iz Prostornog plana)

Trasa se potom blago uzdiže dok je na lokaciji završnog spoja sa DC1 u blagom padu te s maksimalnim nagibima 4,38 posto. Prometnom studijom iz 2021. godine predviđena su sva križanja na trasi oblika rotora. Od ukupno četiri predviđena čvorišta, tri bi bila izvedena u obliku trokrakog rotor križanja, te četverokrako rotor križanje. Vrijedi istaknuti da je projektnim zadatkom projektant dužan u dogovoru s investitorom varijantirati križanja na trasi sa trokrakim, odnosno četverokrakim križanjima – i to sa i bez semaforizacije.

Imovinsko-pravni odnosi

Da bi se projekt pomaknuo korak dalje, uz razradu ideje traži se i Studija utjecaja na okoliš. U sklopu projekta treba dati katastar postojeće cestovne mreže (poljoprivredni putovi, te nerazvrstane i javne ceste).

Kako bi se na vrijeme moglo krenuti u rješavanje imovinsko – pravnih odnosa potrebno je za sve ceste koje planirani zahvat presijeca ili su u blizini zahvata dati informaciju o evidenciji tih cesta u katastru i zemljišnim knjigama.

Izdvojeni članak

Riječka obilaznica dobiva važan čvor: Iskopan iz arhive, prvi korak procjena utjecaja na okoliš

Projektni zadatak ističe i kako svu postojeću presječenu cestovnu mrežu treba adekvatno povezati i projektno riješiti prelaganja, odnosno zamjenske ceste. Ujedno treba predvidjeti paralelne putove za potrebe pristupa parcelama, ako je izgradnjom ceste došlo do presijecanja postojećih pristupa.

I lokacije raskrižja s ostalim cestama valja predvidjeti prema prometnim analizama i prometnim prognozama s ciljem kvalitetnog odvijanja prometa na cestovnoj mreži na predmetnom području. Također je potrebno predložiti etape realizacije zahvata koje su zaokružene prometno-funkcionalne cjeline temeljem kojih se mogu ishoditi zasebne lokacijske dozvole. Za svaku predviđenu etapu trebat će dati procjenu vrijednosti investicije.

Veliki igrač nedavno je dobio posao izgradnje male ceste u Dalmaciji. Spasio bi naselje od gužvi, a ovdje pogledajte o kojoj tvrtki je riječ.

Copy link
Powered by Social Snap