Probijanje rokova nas skupo košta: Rješenje postoji, no mnogi ga odbijaju

Probijanje rokova i neplaniran rast troškova projekata u građevinskom sektoru više su pravilo nego iznimka. Rješenje ovog problema se ne krije u pronalasku nove radne snage, pogotovo jer je u struci kronično manjka. Kako bismo ove probleme riješili, moramo se okrenuti nečem posve novom – digitalizaciji.

Kada govorimo o probijanju rokova, građevinarstvo je na ‘lošem glasu’. Riječ je problemu s kojim su gotovo svi građevinari upoznati, neovisno o tome gdje su zaposleni, ukazalo je istraživanje sa Građevinskog fakulteta u Rijeci. Probijanje rokova za sobom povlači niz drugih problema, a prekoračenje predviđenih troškova jedno je od najznačajnijih. Kako riješiti ovaj problem? Povećavanje broja zaposlenika u sektoru u kojem imamo deficit radne snage nije realno rješenje. Umjesto toga, možemo se okrenuti u sasvim novom smjeru – ka digitalizaciji.

Korištenjem digitalne tehnologije za dizajn, planiranje i menadžment, smanjujemo troškove rada i povećavamo produktivnost. Ona nam pomaže i razviti nove modele rada, a time i povećati prihode. Usprkos tome, građevinski sektor sporo usvaja digitalne tehnologije. U Hrvatskoj, a i u Europskoj uniji, jedan je od najmanje digitaliziranih. U posljednjem izvještaju o građevinarstvu iz 2020., Europska komisija navodi upravo digitalizaciju kao jedan od top prioriteta u nadolazećem periodu.

Određeni pomak se ipak vidi

Da se na digitalizaciji ipak radi, pokazuje i činjenica da se u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine uvodi obvezno korištenje e-Građevinskog dnevnika. Uz pomoć ove usluge, cijeli proces izgradnje pratit će se online. Različiti dionici imat će online pristup dokumentima koji su do sada bili čuvani fizički.

Građevinska birokracija je složena, a samo jedan izgubljen papir mogao bi blokirati cijeli proces izgradnje. Digitalizacija rješava upravo ovaj problem na vrlo jednostavan način. Povećanje transparentnosti u građevinarstvu moglo bi smanjiti troškove i rokove realizacije projekata, a upravo to se želi postići uvođenjem e-Građevinskog dnevnika.

Osim toga, u javnom se prostoru sve češće govori i o BIM-u. BIM je kratica za informacijsko modeliranje građevina (engl. Building Information Modeling). Riječ je procesu izrade projekata koji koristi snagu digitalne tehnologije za izradu virtualnih modela građevina. Koristeći BIM, dizajniramo, planiramo i upravljamo projektom od početka do kraja, uključujući sve sudionike. Nedavno smo pisali i o tome koje tehnologije će iz temelja promijeniti građevinarstvo i učiniti ga profitabilnijim, a taj tekst pronađite ovdje.

Prvi korak je brz i siguran Internet

Kako bismo imali koristi od digitalizacije, moramo obratiti pozornost na važnu pred-radnju. Spremanje osjetljive dokumentacije online i povećana povezanost među zaposlenicima i suradnicima na tržištu zahtijevaju, prije svega, siguran i brz Internet. Teleoperateri poslovnim korisnicima u tu svrhu nude niz mogućnosti.

Primjerice, poslovni korisnici u A1 uz mobilnu uslugu dobivaju neograničene razgovore u svim tarifama i 5G neograničeni Internet. Odluče li se na Officebox uslugu, imaju pravo i na 500 GB, odnosno 600 GB po maksimalno dostupnoj brzini, a uz Officebox Ideal i A1 Net Protector. Riječ je o usluzi koja uređaje štiti od špijunskih softvera, mrežnih prijevara i zlonamjernih web adresa, a zaštita je aktivna sve dok je korisnik spojen na A1 mobilnu mrežu u zemlji ili inozemstvu. Uz to, tu je i najkonkurentnija fiskalna usluga i A1 fiksna mreža, sigurna i najveća u Hrvatskoj.

Što nosi budućnost?

Digitalizacija neće stati samo na upravljanju projektima. Građevinarstvo budućnosti oblikovat će još četiri ključna trenda, naveli su iz McKinsey Global Institute (MGI). Prije svega, razvit će se tehnologija za brzo i kvalitetno digitalno mapiranje. Umjesto dosadašnjeg BIM procesa, koristit ćemo 5D BIM projektiranje. Internet stvari će povezati tehnologiju korištenu na gradilištu u jedan pametni sustav. Naposlijetku, novi materijali poput nanomaterijala ili aerogelova, ali i procesi poput 3D printanja u građevinarstvu, snizit će cijenu projekata i skratiti rokove izvedbe.

Ove tehnologije nisu futurističke, navodi MGI, jer se već razvijaju ili čak i koriste. Iako otpor digitalizaciji postoji, građevinski sektor ju sve više prihvaća. Složeni projekti, manjak radne snage, sve skuplje sirovine i cijene energije su složeni problemi za koje ne postoji jednostavno rješenje. Ipak, digitalizacija je prvi korak u pravom smjeru.

Nedavno smo razgovarali i sa hrvatskom tvrtkom koja je iskoristio snagu tehnologije i tržištu ponudio nova rješenja za toplinsku i zvučnu izolaciju, a njihovu priču možete pročitati ovdje.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala bauštela.hr i A1 Hrvatska