Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
Kad prolazimo pored novih zgrada, škola ili sportskih dvorana, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod, tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta podloga odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije rečeno geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavljaju sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji. Cilj je jednostavan: prepoznati uvjete u podlozi i projektirati rješenja koja jamče sigurnost konstrukcije. Drugim riječima, geotehnika je nevidljivi, ali ključni temelj svake investicije.
No, kada se govori o ‘suradnji’ geotehnike i građevinara, dolazimo do važnog konstrukcijskog elementa – potpornih zidova. Zanimljiv komentar na tu temu dao je izvanredni profesor s FGAG-a u Splitu i član Hrvatskog geotehničkog društva, Goran Vlastelica, na svom LinkedIn profilu. S njim smo ranije razgovarali o geotehničkim radovima i njihovoj važnosti, a o tome više pročitajte ovdje.
– ‘Preskupi ste, našao sam ovlaštenog inženjera koji će mi cijeli projekt napraviti za 500 eura.’ Ako projektirate potporne zidove, vjerojatno ste ovu rečenicu čuli više puta. Ali, na vašu sreću, ne ovisite o takvim investitorima, započeo je Vlastelica svoju objavu ovim riječima. Potporni zid, konstrukcija koja se pri izradi projektne dokumentacije često smatra rubnim i trivijalnim zadatkom, osobito kad je smješten na rubu parcele, nerijetko se pogrešno uspoređuje s običnim ogradnim zidom.
Kako kaže, možda problem leži i u samom nazivu. ‘Potporni zid’ zvuči gotovo pitomo, kao nešto što se napravi usput. Slikovito je objasnio koliko je važno kako nešto definiramo, odnosno koju terminologiju koristimo.
– Da se, recimo, zove sustav pasivne obrane od bočnih pritisaka tla, vjerojatno ga se ne bi svatko usudio projektirati, a još manje trivijalizirati. Možda bi i investitori s više poštovanja gledali na konstrukciju koja, između ostalog, ‘drži tlo na mjestu i sprječava prirodu da se vrati svom izvornom nagibu, napisao je. Dodao je i kako su takvi zidovi često vrlo visoki, ali, naravno, uvijek nekim čudom ne viši od 4,95 metara, te stražnjom stranom milimetarski priljubljeni uz rub obuhvata.

Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
Prema njegovim riječima, potporni zid primjer je susreta dvaju inženjerskih svjetova, konstrukterskog i geotehničkog, u kojem su oba jednako važna. Ključnu ulogu ima formalno obrazovanje koje bi inženjera trebalo pripremiti s predznanjem iz oba područja. Nakon toga slijede vlastita inicijativa, profesionalno usmjeravanje, iskustvo i reference. Zato, poručuje Vlastelica, investitori i glavni projektanti trebaju dobro provjeriti kome povjeravaju ovaj zadatak.
Svaki potporni zid zaslužuje punu pažnju, od obaveznih geotehničkih istražnih radova i poznavanja lokacije, do izrade glavnog projekta te izvedbenog projekta, koji je poželjan, iako ga mnogi investitori pokušavaju izbjeći. Upravo se u toj fazi razrade detalja često može pronaći prostor za opravdanu optimizaciju.

Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
Profesor naglašava da u igri balansa između optimizacije i sigurnosti potporni zid uvijek mora biti dimenzioniran na strani sigurnosti. Potrebno je uzeti u obzir najnepovoljnije proračunske situacije koje ga mogu zadesiti tijekom vijeka uporabe, pa i dulje. Kod projektiranja potpornih zidova, osobito armiranobetonskih konzolnih, nema mjesta smionosti, ali postoji mnogo mogućnosti za uštede bez smanjenja razine sigurnosti. One se mogu postići korištenjem različitih inženjerskih tehnika i detalja, poput kontrafora, uporabljivih niša ili prostorne kompozicije. Dobar projektant može stvoriti i arhitektonski ili krajobrazno atraktivno rješenje, s brojnim praktičnim detaljima.
– Međutim, takvi projekti ne nastaju za 500 eura. Kvalitetni projekti provjerenih projektanata uštedit će vam mnogo više od razlike u cijeni, ne samo u novcu. Zid sa slike nije samo ilustracija, već stvarna situacija, rezultat uvodne rečenice. Rečenice koja najčešće stvara probleme izvođaču i nadzoru, a nerijetko i velike glavobolje investitoru, zaključio je profesor.

Potporni zidovi | Foto: Goran Vlastelica LinkedIN
Da ne bi ostalo samo na tome, važno je dodatno pojasniti i ulogu potpornih zidova. Prema definiciji koju je dao Ante Grabovac u svom završnom radu iz 2011. godine Potporni zidovi na prometnicama, potporni zid je objekt koji svojim strukturnim kapacitetom nosi opterećenje tla. Drugim riječima, to je građevina koja služi za svladavanje visinskih razlika na površini terena. Zid podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili nasuti materijal, pri čemu je površina materijala iza zida na višoj koti od one ispred njega.
U većini slučajeva temelj potpornih zidova ukopan je u tlo. Temelj i temeljna stopa imaju ulogu povećanja nalijeganja zida na temeljno tlo, usmjeravanja rezultante ukupnog opterećenja te osiguravanja što boljeg učvršćivanja zida u tlu. Temelj je obično horizontalan, no može biti i blago nagnut, dok se njegova dubina, ovisno o vrsti tla, kreće između 80 i 100 centimetara.
Potporni zidovi neizostavni su elementi brojnih građevina, od krila upornjaka mostova i zaštita predulaza u tunele, do valobrana, zidova brodskih prevodnica i suhih dokova, kao i građevina podignutih u zasjecima ili usjecima, odnosno u nožici nasipa.
Pri svakoj izgradnji potpornih zidova potrebno je provesti niz provjera koje osiguravaju njihovu stabilnost i sigurnost. Uključuju provjeru mogućeg prevrtanja i klizanja zida, dopuštene nosivosti tla temelja s obzirom na mogući slom tla, kao i dopuštenog slijeganja temelja. Analizira se i unutarnja stabilnost kroz naprezanja karakterističnih presjeka i dna temelja, te otpornost na seizmičke sile potresa.
Na potporne zidove djeluje čitav niz sila koje se moraju uzeti u obzir pri projektiranju i proračunu: vlastita težina zida, pritisak zasutog tla iza njega, pasivni otpor tla ispred temeljne stope, hidrostatski tlak vode, hidrodinamičke i seizmičke sile te reakcije tla u razini temelja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 1 d 15.11.2026
Rekonstrukcija donosi dva semaforizirana raskrižja, bolji pristup poslovnoj zoni te sigurniju vezu pješacima i biciklistima.
07:11 1 d 15.11.2026
Montažna slavonska kuća iz snova: Spojili čelik i drvo, a konstrukciju podigli u samo sedam dana
Čelik je omogućio otvoren interijer, a montaža konstrukcije trajala je pet do sedam radnih dana.
16:00 2 d 13.11.2026
U veljači 2025. godine sa stijenskog pokosa odvojili su se veliki kameni blokovi i ozbiljno oštetili dijelove kupališta.
16:30 5 d 10.11.2026
Ovo se čekalo 41 godinu! Otvoreno gradilište škole u ravnici na 4.700 kvadrata s dvije dvorane
Posljednja škola u gradu na Dravi izgrađena je davne 1985. godine, a u novu će učenici useliti u školskoj godini 2027./2028.
14:56 6 d 09.11.2026
Centar gaming industrije projekt je od 76 milijuna. Izgradnja novih sadržaja na 9 hektara u prvoj je fazi, a radovi su dosad poskupjeli više puta.
07:40 9 d 07.11.2026
U Slavoniji zaposlili 7 stranaca bez ugovora, nećete vjerovati koliko su ih 'opalili' po džepu!
Ukupno sedam stranih radnika zatečeno je na kamenolomu u Slavoniji kako rade neprijavljeni i jedan bez dozvole za boravak.
16:50 10 d 05.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 50.85 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026