O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

bager | foto: Freepik
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) konkurenciju iz trećih zemalja naziva ‘nepoštenom konkurencijom’ te ju smatra najvećom preprekom za razvoj domaćeg sektora. Pozivaju na osiguravanje fer tržišne utakmice izmjenom regulative o javnoj nabavi.
Domaća građevinska industrija nerijetko najavljuje nova velika ulaganja u cestogradnju i obnovu željezničke infrastrukture. Kroz najave natječaja, ukupna vrijednost planiranih investicija procjenjuje se na ukupno 11,2 milijardi eura, no sve veći izazov domaćim kompanijama ‘nepoštena’ je konkurencija iz trećih zemalja, tvrdi u svom priopćenju HUP.
Što to znači? Prvenstveno misle na tvrtke iz Turske i Kine, na koje se nedavno obrušio i Europski sud, a o čemu smo pisali. Strana konkurencija iz trećih zemalja, posebno iz dvije države ne pridržava se domaće regulative, inspekcijskog nadzora ni procesa javne nabave, te ‘umjetno niskim cijenama’ grade svoju operativu, ‘izbacujući’ i ugrožavajući rad domaćih konkurenata, poručili su predstavnici HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva ističu da značajne razlike u ponudama koje na javnim natječajima predstavljaju kompanije iz Turske i Kine mogu nastati jedino zaobilaženjem domaće regulative i standarda, najvećim dijelom uslijed nepridržavanja kolektivnih ugovora ili pak značajnim subvencijama iz matičnih zemalja. Kao primjer su naveli umjetno niske ponude kineskih kompanija na natječaju u cestogradnji na dionici Staro Petrovo Selo – Požega te dionici Vučevica kod Splita.
– Veliki infrastrukturni projekti imaju veliki pozitivan doprinos na ukupno gospodarstvo, jer se na njihovoj realizaciji aktivira cijeli niz domaćih dobavljača, proizvođača opreme, inženjera, omogućuje se investiranje u domaću građevinsku operativu i stvaraju se vrijedne reference za domaće kompanije. Ako to prepustimo nepoštenoj konkurenciji koja sa sobom donosi operativu i svoje ljude, smanjujemo pozitivan utjecaj tih velikih investicija na domaće gospodarstvo, ali i onemogućujemo razvoj domaćim kompanijama koje bez većih referenci i operative ostaju osuđene na manje lokalne projekte bez izvoznog potencijala, izjavio je Veljko Nižetić iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
Iz tog razloga traže poduzimanje zakonskih mjera u okviru sustava javne nabave koje će dalje onemogućiti natjecanje ‘nepoštenoj konkurenciji’. Smatraju da je potrebno i redefiniranje mehanizma EU od subvencioniranih tvrtki iz trećih zemalja koji je na razini EU postavljen na nabave vrijednosti 250 milijuna eura, dok bi za takozvane male članice ta granica trebala biti spuštena na 50 milijuna eura za što se zalažu Hrvatska i Slovenija.
– Iako postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor obračuna i isplata ugovorenih plaća kolektivnim ugovorom sa proširenom primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi. Istovremeno imamo saznanja da se na gradilištima kompanija iz trećih zemalja, ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, isplaćuju značajno niža primanja od onih minimalno ugovorenih prema složenosti posla, ili se dio bruto plaća kompenzira neoporezivim primanjima, što je pogubno za buduće mirovine tih radnika. Tome moramo stati na kraj, osigurati efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora radnika u građevinarstvu na gradilištima i zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element javne nabave, izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Kažu, ne traže zaštitu ni subvencije, već isključivo fer tržišno natjecanje i osiguravanje da se svi koji rade u Hrvatskoj i sudjeluju u javnim nabavama drže zakona i standarda. Još jednom upozoravaju da konkurencija iz trećih zemalja u ovoj fazi razvoja sektora ima pogubne posljedice po cijeli sektor koji će biti dugoročne.
Napominju kako je s obzirom na brojne manjkavosti u regulativi, ali i u praksi koje koristi konkurencija važno uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na svim razinama. Napominju da su isto napravile i druge zemlje članice.
– Građevinska industrija je važna sastavnica svakog gospodarstva koja može stvarati visoku dodanu vrijednost čitavom gospodarstvu, što ovisi o kompleksnosti i veličini projekata na kojima je angažirana. Veliki građevinski sustavi ovise o velikim infrastrukturnim projektima, a veliki investicijski ciklus u infrastrukturu koji kreće u Hrvatskoj i regiji najbolja je prilika da se domaći građevinski sektor dodatno ojača i postane sposoban za jači izvozni iskorak, rekao je po tom pitanju Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva su naglasili da pozorno prate proces javnog nadmetanja na pet projekata, odnosno cestovne projekte kod Dubrovnika, Rijeke i Omiša te željeznički projekt Leskovac-Karlovac, ukupne vrijednosti preko 1,1 milijardu eura, koje su izuzetno važne za osiguravanje izgradnje domaće operative i referenci. U tom smislu apeliraju na javne naručitelje da iskoriste sve postojeće mehanizme osiguravanja fer tržišnog natjecanja te spriječe nepoštenu konkurenciju.
Što bi trebao napraviti novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a u čemu je manjkav, pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 11 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 11 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026