O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Drvna industrija, ilustracija | foto: Unsplash
Drva za proizvodnju i gradnju u Hrvatskoj sve je manje, ukazuju to podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prošlu godinu. Naime, u 2023. u državnim i privatnim šumama u Hrvatskoj posječeno je 143.000 kubnih metara drva manje nego godinu prije.
Po razdjelima ukupna sječa četinjača u 2023. bila je veća za 4,7%, no zato je ukupna sječa listača bila manja za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. je proizvodnja ogrjevnog drva bila manja za 1,0%, odnosno za oko 25 tisuća kubnih matera, dok je proizvodnja industrijskog drva, odnosno grubo obrađenog drva, bila manja za 4,3%, odnosno za oko 118 tisuća kubnih metara u odnosu na 2022.
U ovom kontekstu treba znati kako se termin ‘ogrjevno drvo’ koristi za drvo namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan njegov stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. U ovoj kategoriji se prema vrsti drva, razlikuje tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).
Ostalo industrijsko drvo, odnosno ‘grubo obrađeno drvo’ obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i slično. Izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje.
Valja spomenuti kako statistika DZS-a ukazuju i na porast šteta u šumarstvu u 2023. u odnosu na 2022. koje su se povećale za 508,1%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće je povećanje u broju šteta nastalih kao posljedica vremenskih nepogoda.
Iz DZS-a napominju i kako je ukupna površina šumskog zemljišta u 2023. u odnosu na 2022. ostala je na približno istoj razini. Iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.
Doznajte ovdje sve o drvu kao građevnom materijalu kroz povijest.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 13 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 13 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026