O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 7 d 13.04.2026

Drvna industrija, ilustracija | foto: Unsplash
Drva za proizvodnju i gradnju u Hrvatskoj sve je manje, ukazuju to podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prošlu godinu. Naime, u 2023. u državnim i privatnim šumama u Hrvatskoj posječeno je 143.000 kubnih metara drva manje nego godinu prije.
Po razdjelima ukupna sječa četinjača u 2023. bila je veća za 4,7%, no zato je ukupna sječa listača bila manja za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. je proizvodnja ogrjevnog drva bila manja za 1,0%, odnosno za oko 25 tisuća kubnih matera, dok je proizvodnja industrijskog drva, odnosno grubo obrađenog drva, bila manja za 4,3%, odnosno za oko 118 tisuća kubnih metara u odnosu na 2022.
U ovom kontekstu treba znati kako se termin ‘ogrjevno drvo’ koristi za drvo namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan njegov stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. U ovoj kategoriji se prema vrsti drva, razlikuje tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).
Ostalo industrijsko drvo, odnosno ‘grubo obrađeno drvo’ obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i slično. Izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje.
Valja spomenuti kako statistika DZS-a ukazuju i na porast šteta u šumarstvu u 2023. u odnosu na 2022. koje su se povećale za 508,1%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće je povećanje u broju šteta nastalih kao posljedica vremenskih nepogoda.
Iz DZS-a napominju i kako je ukupna površina šumskog zemljišta u 2023. u odnosu na 2022. ostala je na približno istoj razini. Iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.
Doznajte ovdje sve o drvu kao građevnom materijalu kroz povijest.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 7 d 13.04.2026
Jedan dio ceste između Solina i Klisa još u 2006. otvorio je Sanader. Posljednji kilometri završeni su za 250 milijuna eura u 2014., a sad se sanira.
15:07 5 h 20.04.2026
Ogroman posao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru: Uz obnovu zgrade i perona, mijenjat će se tračnice
Uz totalnu obnovu zgrade Glavnog kolodvora Zagreb, pripremaju se i radovi na kolosijeku. Treba promisliti kako da što manje utječu na promet.
11:24 9 h 20.04.2026
Zna se kako će most izgledati, ne i kako će se uklopiti u promet: Jedna zona bi mogla 'eksplodirati'
Iako je odabrano kako će most izgledati, još uopće nije riješen promet na ulazu u Split. Javlja se pitanje što to znači za izvedbu odabranog rješenja.
10:59 1 d 19.04.2026
Ovako izgledaju japanska gradilišta: Kultura gradnje u odnosu na Hrvatsku je nebo i zemlja
Japanska gradilišta su pozitivan 'bauštelski' šok. Imaju informacijske ploče s ilustracijama, mjerače buke i tjedni raspored radova.
10:59 1 d 19.04.2026
U Zagrebu se već naručuje namještaj za fakultet koji se obnavlja od 2024. godine. Iako radovi još traju, već se naručuje namještaj.
11:49 2 d 18.04.2026
Od prazne livade do modernog nogometnog igrališta, ovako napreduje top projekt u srcu Hrvatske
Planirane su montažne tribine kapaciteta oko 200 gledatelja, sustav rasvjete za večernje termine, snimateljska platforma te parkiralište.
11:48 2 d 18.04.2026
Španjolci će nam raditi prugu: HŽ za mega projekt sklopio ugovor od skoro 300 milijuna eura
Krajem 2025. godine, poništen je odabir turske i domaće tvrtke za posao na mega projektu, a sada je potpisan ugovor s jednom od tvrtki-žalitelja.
16:41 3 d 17.04.2026