U Križevcima bi uskoro mogla osvanuti megabetonara u vlasništvu moćnog turskog konglomerata

HŽ Infrastruktura je 12. ožujka prošle godine s turskom građevinskom tvrtkom Cengiz potpisala ugovor za izvođenje radova na do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske. Radovi će uskoro biti u punom jeku, a Cengiz želi u tom području graditi i megabetonaru. Proizvodilo bi se 30 kubika betona na sat.

Željeznička linija Križevci – Koprivnica – državna granica nalazi se na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke.

Njezina rekonstrukcija i nadogradnja, u sklopu projekta “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica”, povećat će kapacitet pruge te podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti na koridoru, izvijestila je HŽ Infrastruktura.

Radi se o strateškom projektu koji je od iznimne važnosti za hrvatsku željezničku infrastrukturu u ukupnoj  vrijednosti od nevjerojatnih 2 milijarde i 624 milijuna kuna (bez PDV-a), a sufinancira se iz EU fondova. Rok završetka radova je 42 mjeseca, a po njihovom završetku duljina pruge iznosit će 42,6 kilometara te će najveća dopuštena brzina prometovanja vlakova biti 160 kilometara na sat.

Turski Cengiz – izvođač radova

Turska tvrtka Cengiz Holding, kao jedna od najboljih građevinskih tvrtki u Turskoj koja je do sada uspješno dovršila brojne projekte u Europi i svijetu, odabrana je za glavnog izvođača ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, međutim, u njegovoj realizaciji sudjelovat će i neke uspješne hrvatske tvrtke, stoji u priopćenju HŽ Infrastrukture.

– Sufinanciranje projekta iz EU fondova još je jedan dokaz koliko je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji važno za izgradnju prometne infrastrukture. Desetljeće koje je pred nama jest desetljeće modernizacije željezničke infrastrukture. To je sektor prometa koji je bio zanemaren i koji zahtijeva dodatan napor, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković

Osim već spomenute rekonstrukcije i obnove postojeće željezničke pruge i izgradnje drugog kolosijeka, ovim projektom predviđena je i rekonstrukcija kolodvora Lepavina i Koprivnica te izgradnja novog kolodvora Novo Drnje, dok će se postojeći kolodvor Mučna Reka prenamijeniti u stajalište. Rekonstruirat će se stajališta Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac te će se izgradit novo stajalište Peteranec.

Također, projekt uključuje izgradnju sedam mostova, tri vijadukta, osam cestovnih nadvožnjaka, tri cestovna podvožnjaka i devet pothodnika, a u planu su i brojni drugi radovi.

Na pomolu je gradnja megabetonare

Nesumnjivo se radi o projektu za čiju je realizaciju potrebno puno sirovina, a korak prema neizostavnoj logističkoj potpori je gradnja megabetonare, također u vlasništvu turske tvrtke Cengiz, prenosi portal Podravski. Planirana lokacija takve investicije, za koju još uvijek nije poznata financijska vrijednost, je poslovna zona Gornji Čret u Križevcima gdje je već niknulo i naselje za više stotina njihovih radnika.

Naime, ovom velikom betonarom proizvodilo bi se 30 kubika betona na sat potrebnog za gradnju pruge uključujući i dionicu od Dugog Sela do Botova, dijela koju ne izvodi turski Cengiz, već hrvatski konzorcij Dalekovod, DIV i Zagreb montaža.

– Gradnjom nove betonare omogućit će se proizvodnja betona u kratkom vremenu koja garantira bržu dopremu na gradilište. Planirana produktivnost je otprilike 50.000 kubika na godinu, ističu u turskom izvođaču.

Utjecaj na okoliš nije velik

Ipak, javnost je uvelike zabrinuta zbog mogućeg štetnog utjecaja megabetonare na okoliš, dok predstavnici Cengiza pak uvjeravaju da se radi o minimalnoj razini štetnosti ovakvog građevinskog pothvata.

Smatraju da je moguća emisija prašine isključivo u užem području, a u slučaju da nema vjetra, utjecaj je u potpunosti zanemariv. Također, napominju da će prilikom izgradnje megabetonare doći do povećanog teretnog prometa, ali ni to ne bi trebao biti veliki problem jer se radi tek o dodatnih desetak kamiona dnevno.

U Cengizu jednako tako tvrde da javnost ne bi trebala strahovati niti zbog otpadnih voda iz buduće megabetonare jer se one neće ispuštati u okoliš, već se radi o postupku prilikom kojeg se u posebnim posudama uklanja pijesak iz voda, a ostatak se vraća u proizvodni proces.