Brza cesta Split-Omiš tek 2030., kasni li zbog predizbornog obećanja o porastu plaća?
Brza cesta između Omiša i Splita znatno bi rasteretila Jadransku magistralu koja je na tom dijelu najprometnija i ubrzala putovanje između dva grada. Na to rješenje strpljivo se čeka 50 godina, a nakon nove odgode roka neki splitski političari ne smatraju da mu se uopće vrijedi nadati. Povezuju nedavnu najavu ministra financija pred izbore o porastu plaća sa zapostavljanjem prometne infrastrukture u gradu i okolici.
Predizborno obećanje nauštrp dovršetku brze ceste Omiš-Split? | Foto: YouTube screenshot/Canva
Kad je početkom srpnja ministar financija Marko Primorac najavio povećanje plaća nisu svi bili jednako oduševljeni. Dok bi porast plaća predviđen za drugi krug predsjedničkih izbora nekima mogao pogodovati, većini neće značiti ništa. Dogradonačelnik Splita Bojan Ivošević komentirao je kako bi mogao bi biti i novi razlog za nastavak zanemarivanja razvoja prometne infrastrukture Splita, konkretno produljenja roka izgradnje brze ceste Split-Omiš koja se čeka pola stoljeća.
Sve zbog povećanja plaća?
Naime, nakon predstavljanja Maritimne studije za izgradnju mosta preko Kaštelanskog zaljeva kao ključnog dijela realizacije novog projekta ulaza u Split, javnosti je iznesen novi rok za završetak brze ceste Split-Omiš. Dok se nakon potpisivanja ugovora s izvođačem za radove na četvrtoj i petoj fazi gradnje ceste u travnju kao rok završetka predvidjelo 2027. godinu, nešto više od dva mjeseca kasnije, rok je pomaknut do 2030. godine. Ivošević povlači poveznicu s predizbornom najavom povećanja plaća.
– Ukratko, Plenković je predizborno povećao plaće, a cijenu njegove kampanje platit će projekti planirani u Splitu i okolici. Valjda Plenkoviću dinaridska Hrvatska ni ne zaslužuje bolje, rekao je.
Konkretno, osvrnuo se na najavu odluke o podizanju osobnog odbitka ministra Primorca počevši od prvog dana iduće godine, zbog čega se očekuje rast plaća. Kako bi zadovoljavajuća razina bila 600 eura, porast bi osjetili više oni s manjim primanjima, a na trenutnu prosječnu plaću rast bi bio prilično neznatan, prenio je dnevnik.hr.
Kako su se zbog povećanja plaća iz ministarstva financija tražili ‘rezovi’ na drugim poljima, najviše bi, smatra Ivošević, mogli stradati projekti unaprjeđenja prometne infrastrukture. Pogotovo oni najveći oko Splita poput brze ceste i tunela Kozjak koji nisu osigurani sufinanciranjem EU sredstvima, prenosi dalmatinskiportal.hr.
Prometna infrastruktura u drugom planu
Novo produljenje roka znači nekoliko godina više za izgradnju brze ceste koja se dosad čeka već pola stoljeća. Gradnja ceste bila bi značajna jer bi u najprometnijem predjelu Splita i okolice uvelike rasteretila jednu od najopterećenijih prometnica, Jadransku magistralu.
Budući da bi prometno rasteretila D8 dovršenu i otvorenu 1965., nova brza cesta bi ubrzala prometovanje između dva grada. Provedba projekta predviđena je u fazama, a ukupno ih je šest. Podsjetimo, dok je lokacijska dozvola za splitsku obilaznicu i nikad završenu brzu cestu izdana 2020. godine, za gradnju 4. i 5. faze krajem travnja je potpisan ugovor s izvođačem.
Nakon potpisivanja ugovora s Kamgradom kao najbrži mogući kraj radova na dvije pretposljednje faze procijenjene vrijednosti 32,72 milijuna eura, predviđena je 2027. godina. No, kako sada stoje stvari, gradnja bi mogla potrajati puno duže.
– Nedavno su najavljivali 2030. kao nekakav rok izgradnje, bojim se da će ovim tempom prije biti 2300. Kad nakon izbora i rasipanja obećanjima pofali novaca, uvijek su tu cestovni projekti oko Splita da ih se ukine po 100. put i tako rezanjem troškova zakrpaju rupe u državnom proračunu, komentirala je pitanje završetka brze ceste saborska zastupnica Centra Marijana Puljak.
Odnedavno prometuje most Omiš, ali neki građani negoduju. Zbog čega, doznajte ovdje.
