Brže do autoceste i aerodroma: Napravljen je prvi korak prema izmještanju važne obilaznice u Dalmaciji
Hrvatske ceste pokreću važan projekt izmještanja trase državne ceste DC306 na dionici Nin – Crno, s produžetkom do čvora Babindub. Riječ je o prometnici dugoj 27,5 kilometara, koja povezuje priobalna naselja i otok Vir sa Zadrom, a ljeti bilježi i više od 22.000 vozila dnevno, zbog čega su gužve česte i promet otežan. Tvrtka Trafficon izradit će studiju vrijednu 70.000 eura kojom će se analizirati postojeća cestovna mreža, prometni tokovi i prostorno-planski dokumenti te predložiti najprihvatljivija varijanta nove trase. Planirana cesta, dimenzionirana za brzinu od 80 km/h, trebala bi osigurati protočniji promet, bolju vezu s autocestom A1 i rasteretiti grad Zadar.
Dionica Nin – Crno, zadarska obilaznica | Foto: Google Maps, Canva
Tekuća godina obilježena je nizom velikih cestovnih rekonstrukcija i novih projekata. U tom kontekstu, kako se turistička sezona bliži kraju, Hrvatske ceste pripremaju još jedan značajan zahvat. Riječ je o izmještanju trase državne ceste DC306 na dionici Nin – Crno, s nastavkom do čvora Babindub na brzoj cesti A1 (čvor Zadar istok) – Zadar. Prije same rekonstrukcije, postoje koraci koje treba ispuniti, a prvi od njih je izrada Prostorno-prometno-građevinska studija varijantnih rješenja. Za to je izabrna tvrtka Trafficon a rok za izradu studije, vrijedne 70.000 eura, iznosi četrnaest mjeseci.
Od Vira do Zadra
Državna cesta DC306 počinje na otoku Viru, a završava na križanju s Jadranskom magistralom (DC8) na ulazu u Zadar, u naselju Bili brig. U duljini od 27,5 kilometara ova prometnica povezuje priobalna naselja Privlaku, Nin, Petrčane i Kožino sa Zadrom, a preko DC8 osigurava i vezu prema autocesti A1, bilo čvorom Zadar zapad/centar, bilo brzom cestom od Gaženice do čvora Zadar istok. Prometno opterećenje na ovoj cesti izrazito je veliko, a posebno u ljetnim mjesecima, pa se bilježe vrijednosti od preko 22.000 vozila dnevno kod Kožina i više od 11.000 kod Privlake. Zbog toga su zastoji česti, a uključivanje iz sporednih pravaca nerijetko gotovo nemoguće. Kao prvi korak prema rješenju, prije petnaestak godina izgrađena je obilaznica Privlake.
Studija se bavi izmještanjem trase postojeće ceste u novi koridor predviđen prostorno-planskom dokumentacijom, na dionici od Nina do Murvice, gdje se cesta spaja s državnom cestom DC8. Produženjem trase do čvora Babindub na brzoj cesti (A1 – Zadar/Gaženica) dobila bi se i učinkovita obilaznica Zadra, s kvalitetnim povezivanjem na autocestu. Studijski obuhvat uključuje područja gradova Nina i Zadra te Općine Poličnik.
Od izrađivača se očekuje da angažira tim vrhunskih stručnjaka i na najvišoj organizacijskoj i stručnoj razini provede sve potrebne analize. Studija mora jasno definirati najprihvatljivije rješenje, uz uvažavanje zakona, tehničkih propisa i normi, te primjenu potvrđenih standarda i stručnih spoznaja. Dokument treba sadržavati smjernice i zaključke koji će omogućiti donošenje kvalitetnih odluka u okviru ovoga važnog projektnog zadatka.
Dionica Nin – Crno, zadarska obilaznica | Foto: Google Maps, Canva
Što treba sadržavati studija?
U uvodnom dijelu studije potrebno je opisati područje obuhvata, jasno predstaviti ciljeve istraživanja te prikazati metodologiju kojom će se provoditi rad. Važan segment obrade čini analiza prostorno-planske dokumentacije, pri čemu se razmatraju Prostorni plan Zadarske županije, planovi uređenja gradova Nina i Zadra te Općine Poličnik, kao i ostali dokumenti nižeg reda relevantni za predmetno područje. U obzir treba uzeti i razvojne dokumente čija se usmjerenja dotiču prometne infrastrukture, kao i svu ranije izrađenu studijsku i projektnu dokumentaciju povezanu s uređenjem cestovne mreže. Sve navedeno potrebno je potkrijepiti kartografskim prikazima.
Studija se mora osvrnuti i na prostorne osobitosti okruženja, od građevinskih područja, gospodarskih i turističkih zona, poljoprivrednih i šumskih površina te vodnih resursa do obalnog pojasa i postojećih infrastrukturnih sustava poput prometa, elektroenergetike, telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje. Istovremeno treba prikazati uvjete korištenja prostora, uključujući područja posebnih režima zaštite prirode, kulturne i povijesne baštine, kao i dijelove obuhvaćene ekološkom mrežom Natura 2000. U analizu se uključuju i demografski pokazatelji, što daje potpunu sliku područja zahvata.
Dionica Nin – Crno, zadarska obilaznica | Foto: Google Maps, Canva
Cestovno stanje i idejno rješenje
Sljedeći važan korak je detaljan prikaz postojećeg stanja cestovne mreže. U njemu se ocjenjuje tehnička izvedba, stanje kolnika, prolazak kroz naselja te kategorizacija cesta. Na temelju toga analizira se promet, odnosno količina i struktura vozila, sigurnost te prognoze budućih tokova u različitim vremenskim presjecima. U tom dijelu nužno je sagledati prometne potrebe prostora, definirati moguće faze izgradnje te koristiti službene podatke Hrvatskih cesta i publikacije o brojenju prometa.
Na temelju svih prethodnih analiza izrađuje se idejno rješenje izmještanja trase državne ceste DC306 na dionici Nin – Crno, s nastavkom do čvora Babindub. U obzir se uzimaju prometne potrebe i predlaže moguća faznost izvedbe. Rješenje se oblikuje kroz više varijanti koje se međusobno uspoređuju, kako bi se odabrala optimalna trasa. Projektni parametri moraju biti usklađeni s važećim pravilnicima o sigurnosti, a elementi ceste dimenzionirani za projektnu brzinu od 80 km/h. Predviđen je kolnik s dvije vozne trake, a opis trase izrađuje se u tlocrtnom i visinskom pogledu s jasno definiranim tehničkim elementima i objašnjenjem projektnih odluka.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
