Doći će do izmjena Zakona o obnovi: Postoji više različitih koncepata o kojima se raspravlja
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da će doći do izmjena Zakona o obnovi i podzakonskih akata, s ciljem da se obnova područja pogođenih potresom ubrza.
Kako piše N1, Horvat je najavio da će doći do izmjena Zakona o obnovi i podzakonskih akata, te da će se te promjene odnositi na sva područja pogođena potresom – Grad Zagreb, zagrebačku okolicu, Sisačko-moslavačku Županiju – Sisak, Petrinju, Glinu te dijelove Karlovačke i Zagrebačke županije.
– Teško je apostrofirati u ovom trenutku sve što će se mijenjati, ali već duže vrijeme naglašavam tri ključna problema koja ne daju da dinamika bude brža. Identifikacija mjesta prebivališta ili boravišta na sam dan potresa, veliki broj nepostojećih objekata koji su oštećeni i ono što je rak rana, ali ne samo Zagreba nego i drugih dijelova Hrvatske – nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi, rekao je Horvat.
Trenutno su u tijeku rasprave sa stručnjacima , postoji više različitih koncepata mogućih zakonskih izmjena.
– Ne bih htio ponuditi novi ili modificirani koncept kojim bismo zadirali u različita prava koja su definirana drugim zakonima. Moramo odlučiti radimo li Zakon o obnovi kao piramidu, lex specialis koji će biti zakon iznad svih drugih zakona, ili ćemo inicirati promjene nekih drugih zakona, kao što su zakoni o vlasništvu, civilnoj zaštiti i zaštiti kulturnih dobara i dr., objasnio je Horvat.
Osim toga, prokomentirao je i tvrdnje da je postojeći zakon ‘neživotan’, iako postoje neki problemi u njegovoj provedbi.
– Ne možete paralelno raditi na tri koraka. Ne možete istovremeno rješavati problem legalizacije, raspetljavati imovinsko-pravne odnose te ugovarati i provoditi proces obnove. Uvidom u registre koji nisu u nadležnosti države već općina, gradova i županija, identificirano je puno nedostataka u informacijama nužnim za obnovu. Kada takvih podataka nemate, nemoguće je provoditi obnovu, kazao je Horvat.
Osvrnuo se i na obnovu Zagreba, odbacivši tvrdnje da se tamo ništa ne događa.
– Ako se u Zagrebu ništa nije dogodilo, onda kolege tamo nemaju nikakvog problema i ne trebaju pronalaziti nove lokacije za privremena odlagališta građevinskog otpada jer su dva puna. Onda Vanđelić nije trebao isplaćivati naknade za 611 izdanih rješenja putem kojih su građani sami obnovili svoje prostore, a država nije trebala utrošiti preko 60 milijuna kuna za posao koji je napravljen. Veliki dio novca kojim će se obnavljati Zagreb i Banovina dolazi iz različitih projekata EU-a. Trošenje tog novca ima jasna i nedvosmislena pravila i, ako ih ne poštujemo, taj ćemo novac moramo vraćati, to si ne želim priuštiti, istaknuo je Horvat.
Dotaknuo se i onih koji, kako je on to rekao, očekuju da im država sve osigura u procesu obnove.
– Privatno vlasništvo je pravo, ali i obaveza. Pozivam sve koji nisu imovinsko-pravno raspetljali da to počnu raditi. Apostrofirati prema hrvatskoj javnosti da će im država legalizirati i platiti projekte i geodete loša je poruka, rekao je Horvat.
