Konačan kraj rada na crno: Nastaje popis ‘crnih’ poslodavaca, a plaćat će se i svi neisplaćeni doprinosi
Prema najavama Vlade radu na crno konačno je odzvonilo. Novi zakon dolazi iduće godine, a njime se planira regulirati svako neprijavljeno zapošljavanje, a time i izbjegavanje plaćanja doprinosa. No, poslodavci će ipak imati priliku ispraviti svoje nelegalne greške.
Građevinski radnik | foto: Unsplash
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine već je usvojen.
Vlade Republike Hrvatske sljedeće bi godine trebala usvojiti novi zakon kojim namjerava regulirati takozvani rad na crno, to jest nelegalno zapošljavanje radnika, a samim time i izbjegavanje plaćanja doprinosa.
Kao glavni akteri borbe protiv nelegalnog zapošljavanja ostaju službenici Državnog inspektorata koji bi prema novom zakonu trebali imati veće ovlasti.
Naknade uplate doprinosa
Prema budućem Vladinom zakonu službenici Državnog inspektorata imat će ovlasti, kada otkriju neprijavljene radnike, poslodavcu naložiti da ih odmah prijavi i to od dana kada su počeli raditi. No, u slučaju da se taj datum ne može sa sigurnošću utvrditi, poslodavac je dužan uplatiti plaću i doprinose za protekla tri mjeseca.
Ipak, poslodavcima je ipak omogućena prilika ispravljanja njihovih greški. Kada Državni inspektorat prvi put otkrije neprijavljene radnike poslodavac ih mora prijaviti za posljednja tri mjeseca. U slučaju ponavljanja neprijavljivanja radnika poslodavac ih prijavljuje na šest mjeseci, dok u trećem slučaju dolazi do izricanja obaveze prijave radnika za posljednjih šest mjeseci, ali i mjera zabrane obavljanja posla od mjesec dana. U slučaju da poslodavac u roku od tri dana prijavi radnika i plati kaznu zabrana se ukida.
Inicirana je i ideja kreiranja javnog registra ‘crnih’ i ‘bijelih’ poslodavaca u kojem bi se navodili poslodavci uhvaćeni u neprijavljivanju svojih radnika, kao i oni koji poštuju zakonske odredbe.
– Izrađena je strategija za suzbijanje neprijavljenog rada. Imamo potporu radnika i poslodavaca, suglasnost je dosta visoka oko toga da rad na crno treba iskorijeniti, neslužbeno za Jutarnji list iz Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Novi zakon komentirao je i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever podržavajući inicijativu, ali uz napomenu da iako zvuči dobro, nije dovoljno. Kako kaže, ispada da se poslodavcima to isplati, čak i ako moraju platiti kaznu, jer su kazne apsolutno preniske.
Rad na crno mnogo je šira kategorija od neprijavljenog rada, smatra Sever. Kako kaže, i radnik koji je prijavljen na minimalac, a ostatak plaće prima na ruke također spada u tu kategoriju.
Efikasniji inspekcijski nadzori
Skepsu prema učinku budućeg zakona ne krije ni Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, koji smatra da je Državni inspektorat potkapacitiran te da se zbog toga nikakve mjere neće moći provesti osim ako ne dođe do njegova ojačavanja.
Novi zakon i inspekcijske nadzore komentirali su i iz Hrvatske udruge poslodavaca.
– Inspekcijski nadzori moraju biti puno efikasniji i brži, a ne da kada dođu u tvrtku, primjerice, nekoliko zaposlenika mora printati gomilu papira, nadzoru nema kraja, pri čemu se onemogućavaju redovite aktivnosti, navode za Jutarnji.
Iz Udruge dodatno navode da je crna ili siva ekonomija najčešće rezultat neprimjereno i nerealno postavljenih uvjeta, kao i komplicirane, nejasne ili neprovedive administrativne obveze, a kao pozitivan primjer rješavanja ovoga problema navode kolektivne ugovore u građevinskom sektoru kojima je regulirano pitanje minimalne plaće i obavezno se primjenjuje kako na radnike, tako i na poslodavce.
