Kreće projektiranje: Tvrtka iz Vinkovaca ‘radit će’ dva najveća rušenja u Zagrebu, žalbe odbačene
Isti dan, 13. veljače ove godine, na stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave pojavila su se rješenja triju žalbi. Sve tri izjavljene na odabir tvrtke Eurco, za izradu i provedbu najvećih projekata uklanjanja u Zagrebu. U jednom slučaju, žalbu je uložila tvrtka Smagra na odabir Eurca za izradu projekta uklanjanja Maksimira, za iznos od 22.222 eura (bez uključenog PDV-a), a druge dvije žalbe uložili Joning i V.D.M. Promet, na odabir tvrtke iz Vinkovaca za realizaciju projekta rušenja te samo uklanjanje Vjesnikovog nebodera, u vrijednosti od 4,2 milijuna eura. Prema DKOM-u, sve žalbe odbijene su kao neosnovane.
Dva projekta rušenja obavit će ista tvrtka, nakon odbijanja žalbi | foto: bauštela.hr, BSKS
U petak, 13. veljače 2026. godine, objavljena su čak tri rješenja odbijanja žalbi uloženih na odabir tvrtke za projekt uklanjanja i samo rušenje dva ogromna objekta Zagrebu – Vjesnika i stadiona ‘Maksimir’. Žalba za Maksimir stigla je puno prije, još u studenom 2025. godine, a za Vjesnikov neboder dvije žalbe su uložene još 20. siječnja.
Rješenja za sve tri žalbe objavljeno je isti dan na stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), a sve tri su odbijene. Time je otvoren put potpisivanju ugovora s odabranom tvrtkom Eurco za oba postupka.
Sve radi tvrtka iz Vinkovaca
Tvrtka Eurco iz Vinkovaca radit će projekt uklanjanja Maksimira, kao i onaj uklanjanja Vjesnika – sad je službeno. Prvi posao izvest će za ponuđenih 22.222 eura (što je, podsjećamo, znatno jeftinije od procijenjenih 100.000 eura), bez uključenog PDV-a, a ugovor potpisuju s naručiteljem Gradom Zagrebom.
U drugom slučaju, Eurco će potpisati ugovor vrijedan 4,2 milijuna eura s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, (i u ovom slučaju, nešto manje u odnosu na procjenu) – za koliko će izvesti projekt uklanjanja pa i samo rušenje nebodera Vjesnika, posljednjih mjeseci najpoznatijeg u državi.
Kako je stanovati oko Vjesnika dok se čeka rušenje? | foto: bauštela.hr
Slijedi ugovaranje oba posla
Podsjećamo da je u prvom slučaju žalbu uložila tvrtka Smagra, 21. studenog 2025. godine. Kao razlog podnošenja žalbe, žalitelj je ‘osporio zakonitost provedenog postupka pregleda i ocjene ponuda te valjanost ponude odabranog ponuditelja’. Zbog toga su tražili isključenje odabranog ponuditelja iz predmetnog postupka javne nabave.
S druge strane, za posao izrade projekta rušenja pa i samog uklanjanja Vjesnikovog nebodera, pristigle su dvije žalbe, od gospodarskih subjekata Joning i V.D.M. Promet koje su izjavili protiv odluke o odabiru izvođača, a uložili su ih 20. siječnja ove godine. Sve žalbe odbijene su, a isti dan, 13. veljače 2026., a sva tri rješenja objavljena su na stranicama DKOM-a. Iz samih rješenja može se pak vidjeti da su rješenja za Vjesnik donesena 30. siječnja, a za Maksimir 2. veljače ove godine pa sada slijedi potpisivanje ugovora.
Stadion Maksimir je u derutnom stanju | foto: Bauštela.hr
Strojno rušenje ne mora biti bolja opcija
U rješenjima, DKOM je sve žalbe odbio kao neosnovane, te je u svakom rješenju zasebno obrazloženo i zašto. U oba slučaja, nakon potpisivanja ugovora slijedi izrada projekata, a za Vjesnik i rušenje za koje se sada može sa sigurnošću reći da će biti strojno.
Vrijedi podsjetiti da su se za Vjesnik razmatrale obje metode – još u studenom, brzo nakon gašenja požara, bilo je govora o miniranju koje bi bilo brže. No, s vremenom se dijalog okrenuo u smjeru promoviranja strojnog rušenja, koje je ponudila tvrtka Eurco – kako se dosta govorilo – jer je ‘sigurnije’. U našem podcastu nedavno je gostovao profesor Mario Dobrilović, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, koji je pojasnio zašto druga metoda ne mora biti sigurnija, ni ‘tiša’ od miniranja.
– Ako poznajete objekt, onda znate kako se on ponaša pri destrukciji, kako će se ‘odviti“. Eksploziv nije koncentriran u zraku, već se nalazi u nosivim elementima. Postoje mjere zaštite kojima se sprječavaju buka, razbacivanje materijala i prašina. Ako se sve napravi kako treba, procijeni, projektira i izvede – nema problema. Ako možemo srušiti dio jedne konstrukcije, a drugi dio ostaviti i na njega se nadograđivati, naravno da možemo zaštititi i okolne objekte, rekao je o rušenju miniranjem, a ostatak možete pogledati u epizodi podcasta, a pronađite ju ispod ili ovdje.
