Mega projekt na južnom Jadranu: Obilaznica, četiri mosta i dva tunela od 200 milijuna eura
Crna Gora ulazi u razdoblje velike prometne preobrazbe. U sljedećih pet godina gradit će se diljem zemlje, a Budva će napokon dobiti dugo najavljivanu obilaznicu vrijednu gotovo 200 milijuna eura. Dionica duga osam kilometara, s četiri mosta i dva tunela, značajno će rasteretiti promet i povezati crnogorsko primorje bržom i sigurnijom cestom. Projekt se smatra ključnim za razvoj infrastrukture i regionalnu povezanost, a dovršetak se očekuje do 2029. godine. Uz to, do 2040. Crna Gora planira izgraditi čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, čime bi potpuno promijenila svoju prometnu kartu.
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
U susjednoj Crnoj Gori planirana je opsežna prometna transformacija. U sljedećih pet godina gradit će se na više lokacija diljem zemlje, a prema najnovijim Vladinim informacijama, Budva će napokon dobiti dugo iščekivanu obilaznicu, za što je raspisana i javna nabava. Naime, kompanija Monteput objavila je ‘tender’ za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na brzoj cesti duž Crnogorskog primorja, na dionici Markovići – Lastva Grbaljska. Procijenjena vrijednost radova iznosi 196.267.768,60 eura bez uračunatog PDV-a, a planirani rok za završetak, uključujući izradu glavnog projekta, je 48 mjeseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao.
Četiri mosta i dva tunela
Dionica, koja prolazi kroz dijelove općina Kotor i Budva, duga je oko osam kilometara. Počet će na petlji Lastva Grbaljska (veza s magistralnim putem M1), a završiti na petlji Markovići (veza s putem M10). Na ovoj dionici planirana je izgradnja četiri mosta ukupne dužine od približno 1.400 metara, te dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 4.300 metara, što znači da je više od 70 posto trase predviđeno za gradnju objekata.
Izgradnja obilaznice oko Budve smatra se projektom od izuzetne važnosti za Crnu Goru, jer će omogućiti brže, sigurnije i učinkovitije prometno povezivanje primorja, a time i doprinijeti razvoju prometne infrastrukture te jačanju regionalne povezanosti. Planirano je da projekt bude završen do 2029. godine, dakle, u roku od tri godine.
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
623 kilometra autocesta i brzih cesta
Crna Gora je uz to najavila čitav niz infrastrukturnih i građevinskih projekata, među kojima se ističe jedan kapitalni – do 2040. godine država bi trebala dobiti čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, ako se realiziraju aktivnosti predviđene novim Prostornim planom, koji je prije nekoliko mjeseci usuglasila Vlada i proslijedila Skupštini na usvajanje.
Premijer Milojko Spajić još je početkom 2023. najavio ambicioznu cestovnu mrežu koja bi obuhvaćala oko 480 kilometara novih pravaca, uz procijenjeni trošak viši od osam milijardi eura. Iako je tada planirana kraća mreža, očekivalo se da će većina projekata biti dovršena do kraja 2030. godine. Nova verzija Prostornog plana predviđa širu cestovnu mrežu i koridore širine od 600 do 1.000 metara, a točna izvedba definirat će se kroz detaljna idejna rješenja. Državna kompanija Monteput već je raspisala nekoliko javnih natječaja za izradu tehničke dokumentacije prema postojećim smjernicama.
Autoput Crna Gora | Screenshot/Youtube
Značajne izmjene trasa
U odnosu na ranije planove, došlo je do važnih izmjena. Trasa autoceste Podgorica – Bar produžena je do Ulcinja te je precizirano mjesto ukrštanja s jadransko-jonskim koridorom, kod sela Gradac. Uz to, uvedena je potpuno nova razvojna os – tzv. sjeverna trasa, koja će povezati Crnču s Pljevljima i granicom s Bosnom i Hercegovinom, te Andrijevicu s granicom Kosova. Kod ostalih brzih cesta napravljene su djelomične korekcije trasa radi boljeg povezivanja s postojećim autocestama.
Posebna se pažnja posvećuje dionici koja povezuje Bar s Ulcinjem. Dionica između Dobrske Župe i Bara bit će zajednička za autoceste Bar-Boljare i jadransko-jonski koridor. Zbog strateške važnosti luke Bar, predlaže se da cijeli pravac od tunela Sozina, preko Bara do Ulcinja i granice s Albanijom, bude izgrađen u punom profilu autoceste, a ne samo kao brza cesta, kako je ranije bilo planirano. Time bi se znatno poboljšala prometna povezanost regije i olakšao međunarodni tranzit.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
