Ozljeda na radu: Kako otvoriti novo bolovanje i ostvariti pravo na naknadu plaće kod dopunske dijagnoze
Kada radnik ozbiljno strada na gradilištu i završi na dugotrajnom bolovanju nerijetko se događa da se iz primarne ozljede razvije sekundarni zdravstveni problem zbog kojega se ne može vratiti na posao po isteku prava veznih uz bolovanje. Od odvjetnice, Blaženke Musulin, doznajemo što treba učiniti kako bi ostvario pravo iz radnog odnosa uslijed naknadnog pogoršanja zdravstvenog stanja i dodatnih dijagnoza nakon ozljede na radu.
Odvjetnica Musulin o ozljedi na radu | Foto: Canva/privatna arhiva
Propisano je da ako izabrani doktor obiteljske medicine ocjeni da se radi o oštećenju zdravlja kao posljedici koja je sa medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana sa već priznatom ozljedom na radu, osiguranik ima pravo pokrenuti postupak utvrđivanja i priznavanja takve posljedice.
U nekim slučajevima kod težih tjelesnih ozljeda osobito kod ozljeda ekstremiteta, ruku ili nogu, nakon dugotrajnog bolovanja i liječenja, liječnici prošire dijagnozu jer se uslijed ozljeđivanja a nakon daljnjeg liječenja i obavljenih pretraga (npr. ultrazvuka ili magnetske rezonance) utvrđeno da je ozljeda teža. Tada se ta nova dijagnoze može priznati kao dopunska dijagnoza i radniku priznati i kroz daljnje razdoblje liječenja sva prava iz radnog odnosa.
– Uvjet je da je do komplikacija u zdravstvenom stanju radnika došlo upravo zbog ozljede na radu koja je kao takvom već priznata, a do tog ozljeđivanja radnik nije prethodno već imao tegoba s, primjerice tim ručnim zglobom. U suprotnom se na liječničkom povjerenstvu može utvrditi da se ne radi o posljedici ozljede nego o bolesti koja je utjecala na sadašnje zdravstveno stanje, objašnjava odvjetnica, Blaženka Musulin iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Novo bolovanje i naknada plaće
Ukoliko se tegobe intenziviraju i utvrdi se da je ozljeda ostavila veće posljedice, tada radnik ima pravo potraživati naknadu plaće za vrijeme nesposobnosti za rad i za to novo bolovanje koja je direktna neposredna posljedica ozljede na radu, sve to unatoč proteku vremena i već okončanom liječenju i bolovanju nakon ozljede na radu koja mu je priznata.
– Dakle ukoliko je već priznata ozljeda na radu može se pokrenuti postupak priznavanja dopunske dijagnoze kao posljedične dijagnoze već priznate ozljede na radu, zaključuje odvjetnica.
Postupak pokreće ili izabrani doktor opće medicine ili nadležni ured/služba HZZO-a po službenoj dužnosti nakon čega se provodi upravni postupak u kojem se obavezno pribavlja nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva HZZO-a. Ukoliko nitko od navedenih ne pokrene postupak prema zakonu je na isto ovlašten i sam radnik, osiguranik osobno.
Rokovi
Postupak je osiguranik dužan pokrenuti u roku od 8 dana od kada je primio pisano mišljenje izabranog doktora da njegove tegobe predstavljaju oštećenje zdravlja kao posljedica već priznate ozljede na radu. Nakon proteka 3 godine od primitka pisanog mišljenja izabranog doktora osiguranik gubi pravo na pokretanje postupka priznavanja daljnje dijagnoze.
Nakon provedbe upravnog postupka nadležni ured / služba HZZO-a donosi rješenje kojim se predložena dijagnoza priznaje ili ne priznaje kao posljedica već priznate ozljede na radu ili kojim se pojedina od više prijavljenih dijagnoza priznaje dok se ostale dijagnoze ne priznaju kao posljedice već priznate ozljede na radu.
Žalbe i sudski postupak
Protiv prvostupanjskog rješenja HZZO-a dopuštena je žalba u roku od 15 dana primitka o kojom odlučuje drugostupanjsko tijelo HZZO-a. Dok je protiv drugostupanjske odluke HZZO-a dopušteno pokretanje upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana od primitka odluke.
U sudskom postupku je potrebno temeljem prijašnjeg rješenja kojim je priznata ozljeda na radu i medicinske dokumentacije utvrditi da je daljnje liječenje i tegobe koje radnik sada ima posljedica već priznate ozljede na radu kao dopunska dijagnoza. To utvrđuje temeljem vještačenja provedenog u sudskom postupku.
– Važno je sve postupke pravovremeno pokrenuti i uložiti žalbu u roku, najbolje što prije obzirom je za računanje roka bitan i način na koji je odluka zaprimljena, zaključuje odvjetnica Musulin.
Što kada kupiš nekretninu, a stanari ne žele van? Doznajte ovdje što odvjetnik savjetuje kao pravi potez.
