Podignuta optužnica protiv tri bivša ministra: Među njima i Darko Horvat, bivši ministar graditeljstva
Nakon što je bio prvi ministar koji je uhićen za vrijeme trajanja mandata, sada je i podignuta optužnica protiv Darka Horvata. Horvat je bio ministar graditeljstva od srpnja 2020. godine do veljače 2022. godine, kada je uhićen.
foto: Vlada RH
Osim što je podignuta optužnica protiv Horvata, podignuta je i protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, bivšeg ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića i bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Optuženi su još i Ana Mandac, Velimir Žunac, Katica Mišković i Damir Juzbašić, doznaje N1.
Podsjećamo, Horvat je uhićen 19. veljače zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti. Par sati nakon uhićenja su iz Vlade potvrdili da je Plenković razriješio Horvata dužnosti ministra, i to na njegov osobni zahtjev. Više o tome pročitajte ovdje.
I prije uhićenja, Horvata su ispitivali 2020. godine, nakon uhićenja njegove pomoćnice Ane Mandac zbog povezanosti sa slučajem bivše državne tajnice Josipe Rimac. Na kraju je Horvat i uhićen zbog poruka koje su pronađene u telefonu Ane Mandac, a koje su smatrali važnim dokazom u istrazi protiv Horvata u aferi s nezakonitim dodjelama potpora malim poduzetnicima. USKOK-ovo detaljno objašnjenje možete pročitati ovdje.
Nadopuna teksta, 26. listopad, 13:25 h
U međuvremenu je USKOK objavio detalje iz optužnice, koju prenosimo u cijelosti.
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv osmero hrvatskih državljana (1970., 1972., 1979., 1970., 1968., 1974., 1985., 1977.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je prethodno 27. kolovoza 2018. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo otvoreni javni poziv za Program „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ za 2018. godinu, za čiju provedbu je zadužio II. okr., pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, radi svog osobnog interesa, kao i na traženje III. do VI. okr. da se neovisno o ispunjavanju uvjeta Programa i ostvarenim bodovima bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima za koje su bili zainteresirani, donio Odluku kojom je upravo tim subjektima dodijelio ukupno 2.655.594,99 kuna bespovratnih sredstava, iako nisu ostvarivali prava na to, a što su I. do VI. okrivljenici znali.
Pritom je II. okr., po nalozima I. okr. i sukladno zahtjevima III. do VI. okr. te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima, koje je u ime resornog Ministarstva potpisao I. okr., kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594,99 kuna.
Također se I. okr. tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom II. okr., pomoćnice ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, zatražio od VII. okr., tadašnjeg ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u.
Navedeno je VII. okr. i učinio na način da je posredstvom II. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme.
Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim toga se II. okr. stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje VIII. okr., zatražila od VII. okr. da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je VII. okr. i učinio te je posredstvom II. i VIII. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
