Prirodne katastrofe koje su u 2024. godini pogodile svijet i regiju, zaklona nije bilo

Prirodne katastrofe obilježile su 2024. godinu, a najviše je bilo razornih požara i poplava. Donosimo vam osam najgorih elementarnih nepogoda koje su pogodile svijet u prošloj godini. Na popisu je i nevrijeme koje je pogodilo Bošnjake u Slavonije, ali i razorna poplava koja je zadesila susjednu Donju Jablanicu.

U 2024. godini svijet je zadesio velik broj prirodnih katastrofa u kojima su prednjačile poplave i požari. Donosimo vam popis od osam najgorih elementarnih nepogoda koje su dohvatile i Hrvatsku te obližnje zemlje.

8. Poplave u Afganistanu i Pakistanu

U ožujku prošle godine neuobičajeno jake kiše i poplave pogodile su Afganistan i Pakistan, a trajale su sve do početka rujna. Od posljedice ove strašne prirodne katastrofe preminulo je 1.084 osobe, a ozlijeđeno ih je oko 2.600. Isto tako, otprilike 40 osoba vode se kao nestali. Najgore je bilo u travnju kada je u Afganistanu poplava odnijela sto života, a 54 osoba su bile ozlijeđene u 23 afganistanske pokrajine. Uništene su najmanje 2.134 kuće i ubijeno 10.789 grla stoke. Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova u Afganistanu izvijestio je da su obilne kiše i poplave pogodile više od 25.000 obitelji i oštetile gotovo 1.000 kuća.

Ekstremna količina oborina bila je u oštrom kontrastu s neobično suhom zimom. Nastalo suho tlo teško je apsorbiralo kišu, što je pogoršalo poplave. Neki su stručnjaci kao uzrok naveli i klimatske promjene.

4. Požari u Amazoni i Brazilu

Prošle godine 62.131 šumski požar spalio je procijenjenih 46.101.798 hektara tropskih močvara u brazilskom Pantanalu u regiji Mato Grosso do Sul, amazonskoj prašumi i Cerradu. Prema satelitskim podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, broj požara od početka 2024. godine do 10. lipnja pokazao je porast od 935 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine, s 1.315 prijavljenih požara u usporedbi sa 127 požara u 2023. godine. Tijekom amazonskih požara, preminule su najmanje dvije osobe.

Krajem kolovoza šumski požari uzrokovani dugotrajnom sušom i jakim udarima vjetra zahvatili su tridesetak gradova u državi São Paulo. Kao rezultat toga, najmanje dvije osobe su poginule u industrijskom postrojenju u Urupêsu dok su pokušavale obuzdati obližnji šumski požar. Zanimljivo, u kolovozu su bile prekinute i dvije nogometne utakmice u drugom rangu brazilskog nogometnog prvenstva.

6. Nevrijeme u Bošnjacima i Županji

Snažno nevrijeme je tijekom srpnja prošle godine pogodilo istok Hrvatske, a najviše je bila pogođena Vukovarsko-srijemska županija. U nevremenu praćenom kišom, tučom i jakim vjetrom pogotovo su stradali predjeli općina Županja i Bošnjaci. Ondje je led veličine teniske loptice nanio golemu štetu, a tuča je trajala pola sata. Prema podacima, nema kuće ni pročelja koji nisu stradali. Štete su bile ogromne, a procijenjene su na 5 milijuna eura, o čemu smo pisali ovdje.

– Štete na poljoprivredi su jako velike, sto postotne. Olakšavajuća okolnost je što smo u potpunosti ovršili ječam i žito. Javne objekte općina je osigurala, izjavio je onda doseg štete načelnik općine Bošnjaci Andrija Juzbašić.

5. Požari u Kanadi

Šumski požari 2024. godine u Kanadi započeli su kao nastavak rekordnih požara iz 2023. godine. Kanada je tada doživjela neuobičajeno dugu sezonu požara koja je trajala do jeseni, ti su požari tinjali tijekom zime, a oko 150 ih je ponovno planulo već u veljači 2024. godine. Isto tako, do početka svibnja izbili su veliki šumski požari u Alberti, Britanskoj Kolumbiji i Manitobi. Ubrzo nakon toga došlo je do značajnih požara u Saskatchewanu, Sjeverozapadnim teritorijima te Newfoundlandu i Labradoru.

Požari su prisilili na evakuaciju desetaka tisuća ljudi diljem zemlje, uključujući više od 7.000 iz Labrador Cityja (najveća ikada evakuacija u povijesti Newfoundlanda i Labradora) i 25.000 u Jasperu, Alberti. Šumski požar Jasper uništio je jednu trećinu gradskih građevina i bio je jedna od najskupljih prirodnih katastrofa u kanadskoj povijesti .

Prema podacima, više od 5.000 hektara je spaljeno, a nažalost preminuo je i jedan vatrogasac te jedan pilot helikoptera. Ukupno je 50.000 ljudi evakuirano, a gotovo 400 objekata je spaljeno i uništeno.

4. Uragani Helena i Milton

Najsnažniji uragani u 2024. godini pogodili su Sjedinjene Američke Države, točnije Floridu. Riječ je o uraganima Miltonu i Helenu koji se zbili u razmaku manjem od dva tjedna.

Uragan Helena je bio najjači zabilježeni uragan koji je pogodio područje Big Benda Floride te najsmrtonosniji atlantski uragan od Marije iz 2017. godine i najsmrtonosniji koji je pogodio kopno SAD-a od Katrine iz 2005. godine. Helena se počela formirati 22. rujna kao široki sustav niskog tlaka u zapadnom Karipskom moru, a najjači udari vjetra iznosili su 220 kilometara na sat. Zbog Helene preminulo je 219 ljudi, dok je šteta procijenjena na gotovo 80 milijardi dolara.

Uragan Milton bio je iznimno snažan i razoran tropski ciklon koji je postao drugi najjači atlantski uragan ikada zabilježen nad Meksičkim zaljevom, nakon Rite iz 2005. godine. Milton je stigao do zapadne obale američke države Floride, manje od dva tjedna nakon što je uragan Helene razorio regiju Big Bend. Milton je bio snažniji od Helene, ‘išao’ je čak 285 kilometara na sati. Srećom, odnio je manje žrtava, njih 35. Također, proizvedena šteta je bila upola manja u odnosu na Helenu, oko 34 milijardi dolara.

3. Poplave u Srednjoj Europi

Srednjoeuropske poplave 2024. bile su niz poplava uzrokovanih rekordno obilnom kišom izazvanom olujom Boris. Poplave su započele u Austriji i Češkoj, zatim su se proširile na Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, a potom i na Njemačku i Mađarsku. Od 28. rujna 2024. prijavljeno je 27 smrtnih slučajeva, dok se devet osoba vode kao nestali. Procijenjena šteta u svim zemljama je oko dvije milijarde dolara.

Poplave su posebno pogodile Donju Austriju, a zamalo je došlo i do prelijevanja akumulacijskog jezera. Posebno napeta situacija bila je u regiji Waldviertel sjeverno od Beča. Tamo je rijeka Kamp izazvala poplave koje se viđaju svakih 30 godina, a neki kažu i jednom u sto godina.

2. Poplava u Jablanici

S 3. na 4. listopada 2024. godine jug Bosne i Hercegovine pogodile su ozbiljne poplave. Poplave su ponajviše izazvale velike količine oborina nastalih iznad Jadranskog mora zbog kojih su u noći poplavljeni neki od gradova u srednjem dijelu BiH. Određeni broj gradova pak postao je u potpunosti nedostupan jer su zatrpani putevi, mostovi i željeznice, a te su gdjegdje aktivirana klizišta, o čemu smo pisali ovdje.

Najveća katastrofa dogodila se u Donjoj Jablanici gdje je navodno zatrpavanje kuća i velik broj stradalih i smrtnih nesreća izazvao odron ilegalno korištenog kamenoloma. Napominjemo, ove poplave snagom su najintenzivnije zabilježene u Bosni i Hercegovini od 2014. godine.

Najviše pogođeni prostori u BiH su prostori Fojnice, Jablanice, Kiseljak, Kreševo, Konjic, Visoko te susjedna područja. U cijeloj BiH poginulih je 19, od čega 15 u Donjoj Jablanici koja je najviše i stradala. Broj nestalih premašuje 10 ljudi. Glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nazvao je ove događaje najgorom krizom od rata u BiH, te se na građane apeliralo da ne putuju u Jablanicu i u Konjic.

1. Poplava u Španjolskoj

Poplave u Španjolskoj su krajem listopada šokirale Europu i cijeli svijet. Dana 29. listopada 2024., snažne poplave zahvatile su područja u istočnoj Španjolskoj, a najviše su stradale Valencia, Castilla – La Mancha i Andaluzija. Poplava je prouzročila smrt 232 osobe, s još tri nestale i znatnu materijalnu štetu. To je jedna od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u španjolskoj povijesti.

Tijekom 29. i 30. listopada meteorološka stanica u Chivi zabilježila je 491 litru po metru kvadratnom u samo osam sati, što je broj jednak godišnjoj količini oborina. Prosječna količina oborina u regiji Valencija na nekoliko mjesta bila je veća od 300 litara po metru kvadratnom. Snažna nepogoda ostavila je tisuće ljudi bez struje, dok je španjolska vlada proglasila trodnevnu žalost. Nakon poplave, tisuće volontera iz cijele Španjolske i brojne neprofitne organizacije mobilizirale su se kako bi pomogle u čišćenju i oporavku.