Pretraga

Seizmologinja otkriva: Zašto se nikad ne može reći hoće li potres ‘udariti’ ni kada

A- A+

Potresi su nepredvidivi. Znamo to svi mi koji smo nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa prije četiri i pet godina s neodobravanjem tresli glavom na izjave seizmologa na televiziji. Svaki od njih redom je mogao potvrditi isto – ne možemo sa sigurnošću znati hoće li do novog potresa doći ni kada. U razgovoru sa seizmologinjom, Ivom Dasović, otkrivamo zašto je tako.

Iva Dasović | foto: Bauštela.hr (Anđela Bučić)

Kontinentalnu Hrvatsku u posljednjih pet godina pogodila su ne jedan već dva snažna potresa. Onaj u Zagrebu, na današnji dan nešto iza 6 sati ujutro, jačine 5,2 po Richterovoj ljestvici sve nas je probudio i većini usadio užas od ove vrste katastrofe. Kolega Ivor Kruljac s portala Srednja.hr razgovarao je sa seizmologinjom Ivom Dasović o tome kako potresi nastaju i zašto nijedan stručnjak ne može sa sigurnošću znati hoće li, ni kada ‘udariti’.

Prije potresa – ‘pucanje’

Pokazala nam je kako otprilike dolazi do ‘pucanja’ zbog kojega se potres događa. Dok je pomicala dvije letvice koje se nalaze jedna uz drugu, moglo se čuti pucanje koje, kako je rekla Dasović, otprilike odgovara onome što se dogodi pod zemljom, a što mi doživljavamo kao potres.

– Zamislimo da su ove dvije letvice dva susjedna rasjedna krila na koje djeluju sile i prisiljavaju ih, zapravo, da se gibaju jedna u odnosu na drugu. I sad zamislimo kao da smo po tim stijenama nacrtali markerom nekakve linije kako bismo vidjeli što se stvarno događa i što se sa stijenom događa. I sad, ja ću polagano početi micati ove stijene. najprije smo imali savijanje stijena, odnosno ovih špageta. I nakon nekog vremena su one puknule, opisala je Dasović.

Izdvojeni članak

Statika: Zašto armirani beton nije uvijek siguran i kako odlučiti što s građevinom nakon potresa

Dolaze bez najave

Zatim je i nama postavila zanimljivo pitanje – jesmo li čuli pucanje po redu ili ne? Kolega odgovara – nije baš bilo po redu. Neravnomjeran redoslijed pucanja pokazuje jednu važnu karakteristiku pojave, njihovu nepredvidivost.

– Zadnja pa prva i onda ova u sredini. Znači, različito od prethodnog puta i tu se na nekakav dosta jednostavan način vidi da su potresi nepredvidivi. On će puknuti jer sve ove špagete na izgled izgledaju jednako, napravljene su na jednak način, ali opet svaka zapravo je malčice drugačija i tamo gdje je bila, ‘ajmo reći najslabija, tamo je prvo puknulo, zaključila je seizmologinja.

Ovdje pogledajte našu reportažu iz Gline skoro četiri godine nakon petrinjskog potresa.

Copy link
Powered by Social Snap