Svaka kuća ima svoj mul: Što je to pomorsko dobro i tko na njemu smije graditi i uređivati?
Pomorsko dobro oduvijek je izazivalo zanimanje ljudi – svi se pitaju može li se na njemu graditi i što na to kaže zakon. Ono obuhvaća obalu, plaže, pristaništa i druge morske površine koje su u javnom vlasništvu i ne mogu se privatizirati, već se njihovo korištenje uređuje putem koncesija. Prema pravilniku i zakonu donesenima 2023. godine, čak i manji zahvati na pomorskom dobru sada zahtijevaju posebne dozvole i strogu kontrolu, kako bi se zaštitila priroda i osigurao slobodan pristup moru za sve.
Pomorsko dobro | Foto: Splitsko – dalmatinska županija
Pomorsko dobro predstavlja dragocjeno prirodno bogatstvo Republike Hrvatske, ali njegova posebnost i zakonska regulativa zahtijevaju pažljivo planiranje i stručan pristup. Ono obuhvaća morsku obalu, morsku površinu, lukobrane, pristaništa i druge povezane površine koje su od posebnog interesa za državu. Zakon strogo određuje njegovu namjenu i uvjete korištenja, štiteći prirodne resurse i kulturnu baštinu. Upravo zbog atraktivnosti ovih područja za turizam i gospodarstvo, važno je razumjeti pravila koja reguliraju gradnju i druge aktivnosti.
Gradnja na pomorskom dobru?
Pomorsko dobro, odnosno obale, molovi, plaže, morsko dno i valobrani – to su prostori koji pripadaju svima nama, ali nikome pojedinačno. U hrvatskom zakonodavstvu oni su proglašeni općim dobrom, izuzetim iz prometa, što znači da se njima ne može trgovati, ne mogu se privatizirati niti zagraditi po volji. No može li se na njima graditi? I ako da – tko, kada i kako?
Odgovori na ta pitanja nisu jednostavni, ali su vrlo precizno definirani. Gradnja na pomorskom dobru dopuštena je, ali pod uvjetima koji su strogo regulirani zakonima, prostornim planovima i nizom upravnih procedura. Pomorsko dobro je osjetljiv prostor – fizički, pravno i ekološki, i svaka intervencija u njemu mora biti pažljivo opravdana i zakonski dopuštena.
Svaka građevina na pomorskom dobru mora biti u službi opće upotrebe i pridonositi održivosti prostora. Plan gradnje uključuje projekte uređenja šetnica, uklanjanja nezakonitih građevina, ozelenjivanja te izgradnje nužne komunalne infrastrukture poput javnih toaleta i tuševa. Osim toga, dozvoljene su i montažne građevine poput info pultova i sanitarnih čvorova. Sve aktivnosti prate se detaljnim procjenama potrebnih financijskih sredstava.
Pomorsko dobro | Foto: Splitsko – dalmatinska županija
Koncesija i stalni objekti
Pravo građenja uopće nije pravo u klasičnom smislu riječi. Nitko ne može postati vlasnikom dijela pomorskog dobra, niti ga unajmiti, niti njime raspolagati kao da je njegovo. Umjesto toga, moguće je zatražiti koncesiju – ugovoreno, vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja koje se uvijek dodjeljuje putem javnog natječaja. Osim koncesije, postoji i kategorija posebne upotrebe, koju država može dodijeliti za infrastrukturne, sigurnosne ili druge javne potrebe.
Samo one građevine koje su neodvojive od mora – molovi, pontoni, lučki objekti, školjkarstva, valobrani, mogu biti izgrađene trajno na pomorskom dobru. No čak i tada, one nisu u vlasništvu investitora. One ostaju pripadnost pomorskog dobra, i kao takve su pod režimom javnog interesa i upravljanja.
Upravljanje pomorskim dobrom povjereno je tijelima lokalne i regionalne samouprave, lučkim upravama i javnim ustanovama – sve pod strogim nadzorom države. Postoji i godišnji rok: do 1. veljače svake godine jedinice lokalne samouprave i druge odgovorne institucije moraju objaviti javne natječaje za dozvole i koncesije, temeljem prethodno izrađenih planova upravljanja.
U konačnici, smisao svih ovih pravila nije spriječiti razvoj, nego osigurati da se on događa odgovorno i pošteno. Pomorsko dobro nije ničije, zato mora ostati dostupno svima. Graditi se smije, ali samo s mjerom, svrhom i – odgovornošću prema prostoru koji spaja more i kopno, čovjeka i prirodu.
Pomorsko dobro | Foto: Splitsko – dalmatinska županija
Novi zakon i pravilnik
Prema novom pravilniku i izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, za izvođenje čak i jednostavnih zahvata i građevina na pomorskom dobru više nije moguće primjenjivati opće iznimke koje vrijede za jednostavne građevine na kopnu. Dok se na kopnu male građevine često mogu izvesti uz samo prijavu ili bez građevinske dozvole, na pomorskom dobru svaki zahvat, pa i najmanji, podliježe obvezi pribavljanja odgovarajuće dozvole nadležnog tijela.
Ova promjena uvedena je radi sprječavanja nelegalnih i nekontroliranih gradnji na ovim osjetljivim područjima od posebnog javnog interesa. Cilj je osigurati da svaki zahvat bude detaljno pregledan s aspekta zaštite okoliša, očuvanja javnog pristupa moru i usklađenosti s prostornim planovima i zakonskim propisima.
Iako se radi o održavanju ili manjim zahvatima poput sanacije stepenica ili uređenja plaže, prema novim pravilnicima i zakonskim izmjenama i takvi zahvati na pomorskom dobru također zahtijevaju odgovarajuće dozvole. To je zbog toga što i najmanji zahvati mogu utjecati na okoliš, sigurnost i pristup moru, pa zakonodavac zahtijeva kontrolu svakog zahvata, bez obzira na njegovu jednostavnost ili prividnu neškodljivost. Dakle, čak i sanacija oštećenih stepenica ili uređivanje dijela plaže koje uključuje premještanje materijala, poravnavanje terena, postavljanje dodatnih elemenata ili slično, mora biti najavljena i odobrena od nadležnih tijela koja vode brigu o pomorskom dobru.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
