Trasa Samoborčeka postaje biciklistička magistrala, a HŽ će graditi novu prigradsku prugu
Legendarni Samoborček, pruga koja je nekoć povezivala Zagreb i Samobor, više ne vozi. Njegova stara trasa uskoro će postati biciklističko-pješačka staza koja povezuje zapadne dijelove grada s centrom. Istovremeno, planira se i nova pruga koja bi ponovno povezala Samobor i Podsused.
Legendarni Samoborček | Foto: Canva ilustracija, Grad Samobor
Legendarni Samoborček bio je uskotračna željeznica koja je od 1901. do 1979. povezivala Zagreb i Samobor. U javni promet pušten je 16. siječnja 1901. godine, a prometovao je jednokolosiječnom prugom širine 760 milimetara. Izvorna trasa bila je duga 19 kilometara, a početkom 1950-ih produžena je do Bregane zbog industrijskih potreba. Željeznicom je upravljalo poduzeće Gradske željeznice u Zagrebu, jedinstveno u tadašnjoj Jugoslaviji jer je poslovalo izvan sustava državnih željeznica. Samoborček je posljednji put prometovao 31. prosinca 1979. godine.
Danas se stara trasa planira prenamijeniti u gotovo devet kilometara dugu biciklističko-pješačku magistralu koja će povezati zapadne dijelove Zagreba – Trešnjevku, Vrapče, Stenjevec, Prečko i Podsused, s gradskim središtem. Za izradu idejnog rješenja trase raspisana je nabava, procijenjene vrijednosti 25 tisuća eura, a rok izrade je dva mjeseca. S druge strane, već neko vrijeme planira se nova dionica od Samobora do Podsuseda, odnosno nova pruga, a za više informacija o svemu upitali smo i Hrvatske željeznice (HŽ).
Studija dovršena prije dvije godine
– Vezano uz samoborsku prugu napominjemo kako projekt željezničke pruge Podsused Tvornica – Samobor – Bregana iz 2013. godine nije prihvaćen za EU financiranje, odnosno nisu bila osigurana sredstva za njegovu realizaciju. S obzirom na visoke troškove izgradnje projekta iz 2013. godine, izrađena je dodatna analiza opcija spoja Samobora s Podsusedom, s ciljem razrade novih, financijski manje zahtjevnih rješenja koja bi se koristila kao podloga za daljnju izradu studijske i projektne dokumentacije, rekli su nam iz HŽ-a.
Dodali su i da je, temeljem sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji između Integriranog prometa zagrebačkog područja, Grada Samobora, Grada Svete Nedelje te HŽ Infrastrukture, u rujnu 2023. godine pokrenuta izrada Studije izvodljivosti optimalnog modela javnog prijevoza srednje visokog kapaciteta između područja Grada Samobora, Grada Svete Nedelje i Grada Zagreba, pri čemu je jedna od varijanti i optimalno rješenje iz prethodno izrađene analize opcija. Studija je dovršena krajem 2024. godine, a njezini zaključci i rezultati implementirat će se kao dio cjelovitog rješenja Studije razvoja željezničkog čvora Zagreb.
Vagon legendarnog ‘Samoborčeka | Foto: Grad Samobor
Nova pruga od Podsuseda do Samobora
Nova pruga od Podsuseda do Samobora ima svoju budućnost, a sve je vezano uz cjeloviti razvoj željezničkog čvora Zagreb.
– Prema odabranom rješenju, projekt Samoborske pruge uključuje, osim izgradnje nove pruge od Podsuseda do Samobora, i radove dogradnje te modernizacije prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava postojeće željezničke pruge M101 između Podsuseda i Zagreb Glavnog kolodvora. Dakle, osim izgradnje nove pruge, uključuje i radove dogradnje i modernizacije postojeće pruge M101 na dionici Podsused – Zagreb Glavni kolodvor. Kako HŽ Infrastruktura trenutačno izrađuje Studiju razvoja željezničkog čvora Zagreb, odabrano rješenje prethodno izrađene Studije Samoborske pruge potrebno je implementirati u cjelovito rješenje razvoja željezničkog čvora Zagreb kako bi se svi razvojni projekti na tom području međusobno uskladili te kako bi se definirao redoslijed njihove provedbe, pojasnili su nam iz HŽ-a.
Lokomotiva legendarnog ‘Samoborčeka | Foto: Grad Samobor
Vučna sredstva i parne lokomotive
Podsjetimo, do 1950-ih godina kultni Samoborček vukle su parne lokomotive, koje su vozile prosječnom brzinom od 15 do 20 km/h. Poduzeće koje je u početku upravljalo ovom željeznicom zvalo se Vicinalna željeznica Zagreb – Samobor d.d.. Lokomotive su uglavnom bile rabljene ili uzimane u zakup, a najviše ih je bilo devet. Riječ je bila o malim, laganim lokomotivama prilagođenima ravničarskim prugama, koje nisu zahtijevale jače tračnice.
Kasnije su na prugu uvedeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao ‘Srebrna strijela’, s maksimalnom brzinom od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. godine i tada je bio jedan od prvih vlakova u svijetu čiji su glavni nosivi dijelovi izrađeni od aluminija.
