Veliki projekt kasni: Brza cesta u susjeda skuplja za 2,5 milijuna eura, a završetak radova nepoznat
U Bosni i Hercegovini 2025. godine intenzivno se gradi prometna infrastruktura, no ambiciozni projekti često nailaze na tehničke i administrativne prepreke. Dionica brze ceste između Viteza i Travnika (Lot 5) kasni s izgradnjom i poskupjela je za gotovo tri milijuna eura. Unatoč dodatnim sredstvima, dovršetak je odgođen, a promet neće biti moguć dok se ne izgradi i susjedna dionica kroz poslovnu zonu Vitez, duga svega 560 metara. Radovi na toj kratkoj, ali ključnoj sekciji još nisu ni započeli.
Autocesta, ilustracija | foto: Vlada Republike Hrvatske
U zemljama bivše Jugoslavije 2025. godina obilježena je pojačanom izgradnjom i obnovom prometne infrastrukture. Posebno se ističe Bosna i Hercegovina, gdje se ubrzano grade brze ceste, autoceste i tuneli. Ipak, ambiciozni projekti često nailaze na prepreke, kako tehničke, tako i administrativne, što najbolje pokazuje primjer brze ceste kroz Središnju Bosnu.
Prema planovima ‘Autocesta FBiH’, dionica između Viteza i Travnika, poznata kao Lot 5, trebala je biti završena do kraja prošle godine. No, radovi još traju, a umjesto svečanog otvaranja stigla je vijest o dodatnom financijskom teretu. Projekt je poskupio za gotovo tri milijuna eura, a njegovo dovršenje i puštanje u promet odgođeno je na neodređeno vrijeme, objavile su JP Autoceste FBiH u službenom dokumentu.
Dodatni milijuni za projekt
Ovog mjeseca donesena je odluka kojom se izvođaču radova, kompaniji Hering iz Širokog Brijega, odobrava dodatnih 2,75 milijuna eura za tzv. dodatne radove na izgradnji dionice Lašva – Nević Polje, konkretno na potezu ‘petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje’. Radi se o jedinoj dionici ove brze ceste koja je trenutačno u izgradnji, ali je očigledno da ni ona neće biti završena u skorije vrijeme.
Posebno je upadljivo da je ova odluka donesena pregovaračkim postupkom – bez objave javnog poziva za nabavu, što dodatno otvara prostor za upitnosti oko transparentnosti projekta. No, čak i ako radovi budu okončani, vozači će morati pričekati da se završi još jedan važan segment kako bi cesta mogla biti puštena u promet.
Promet tek kad se završi susjedna dionica
Korištenje novoizgrađene dionice neće biti moguće sve dok se ne izgradi i susjedna dionica broj 4 – ona koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez. Konkretno, radi se o sekciji dugoj svega 560 metara, koja uključuje i kružni tok na magistralnoj cesti M5. Ipak, izgradnja tog kratkog, ali ključnog segmenta još nije ni započela. Trenutno se radi na pripremi projektne dokumentacije, prikupljanju dozvola i osiguravanju pravne infrastrukture za početak gradnje.
Ako uzmemo u obzir dinamiku radova na Lotu 5, jasno je da bi i ovaj proces mogao potrajati. Sve to znači da će brza cesta kroz Središnju Bosnu, iako se gradi u etapama, još dugo ostati izvan upotrebe, unatoč milijunskim ulaganjima i višegodišnjim najavama.
Još jedan fijasko
Ideja o izgradnji autoceste između Sarajeva i Beograda stara je desetljećima, a u realizaciju je krenula 2019. godine kada su u obje države otvorena gradilišta. Dok Srbija završava posljednju dionicu, a BiH provodi istragu o neviđenom zastoju u tunelskoj konstrukciji, preko medija se zadnjih dana prepucavaju političari koji se još uvijek nisu dogovorili o pravcu trase, odnosno da li će ići prema Višegradu ili Tuzli!
Iako se čini nevjerojatno da je takvo što uopće moguće, činjenice i medijski natpisi dokazuju suprotno. Više o tome možete pročitati ovdje.
tunel Hranjen | foto: Autoceste FBiH
Novi aerodrom i još jedna brza
Također, u susjednom Bihaću gradi se novi aerodrom, čime će Bosna i Hercegovina dobiti peti aerodrom u zemlji. Riječ je o vrlo važnom projektu koji će omogućiti brži i masovniji dolazak turista u Unsko-sanski kanton, prvenstveno u Nacionalni park Una. Javno poduzeće Aerodrom Bihać otkupilo je 800.000 četvornih metara zemljišta za oko 9 milijuna eura. Kako kaže direktor kompanije, sve bi trebalo biti završeno do 2027. godine.
S druge strane, uskoro će početi gradnja dionice brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin, Veliku Kladušu i granicu s Republikom Hrvatskom. Trenutno je izrađen elaborat o eksproprijaciji zemljišta, a očekuje se da će u veljači biti podnesen zahtjev za promjenu statusa poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, nakon čega slijedi proces izvlaštenja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
