Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

vjetroelektrana | foto: Freepik
Početkom nove godine stigli su najnoviji podaci Eurostata o korištenju obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji. Prema tim podacima, prošle godine obnovljivi izvori pokrivali su 47,5 posto bruto potrošnje električne energije u EU-u, što predstavlja rast od 2,1 postotnog boda u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2004. godinom, kada je udio obnovljivih izvora iznosio tek 15,9 posto, riječ je o gotovo trostrukom povećanju.
Hrvatska se, gledano po udjelu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, nalazi na trećem mjestu u EU-u, dok po udjelu takve energije u ukupnoj potrošnji zauzima šesto mjesto. Kada se promatra isključivo proizvodnja, rezultati su još impresivniji – Hrvatska proizvodi 73,7 posto električne energije iz obnovljivih izvora, od čega najveći dio dolazi iz hidroelektrana.
Najveći doprinos ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora daju energija vjetra i hidroenergija, koje zajedno čine gotovo dvije trećine proizvodnje. Solarne elektrane, iako su prije nekoliko godina imale zanemariv udio, bilježe najdinamičniji rast; njihova proizvodnja porasla je sa 7,4 teravatsata 2008. godine na 304 teravatsata u 2024. godini, što pokazuje snažan razvoj solarnog sektora u Europi.
Tijekom 2024. godine, po udjelu obnovljivih izvora u potrošnji električne energije, na vrhu su Austrija s 90,1 posto (pretežno hidroenergija), Švedska sa 88,1 posto (uglavnom hidroenergija i vjetar) te Danska sa 79,7 posto (dominira energija vjetra). Udio iznad 50 posto bilježe još Portugal (65,8%), Španjolska (59,7%), Hrvatska (58,0%), Latvija (55,5%), Finska (54,3%), Njemačka (54,1%), Grčka (51,2%) i Nizozemska (50,5%). S druge strane, najmanji udjeli prisutni su u Malti (10,7%), Češkoj (17,9%), Luksemburgu (20,5%), Mađarskoj i Cipru (po 24,1%) te Slovačkoj (24,9%).

Vjetroelektrana | Foto. Acciona
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj definirani su Zakonom o energiji kao izvori koji se u prirodi obnavljaju, poput energije vodotoka, vjetra, sunčeve energije, biomase, geotermalne energije i sličnih oblika. Kao članica EU-a, Hrvatska je prihvatila klimatsko-energetski paket i Direktivom 2009/28/EZ preuzela obvezu povećanja uporabe obnovljivih izvora. U 2020. godini udio energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji trebao je doseći najmanje 20 posto.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2014. do 2020. godine sufinancirao je programe koji potiču korištenje obnovljivih izvora, osiguravši više od 20 milijuna eura. Sufinanciranje obuhvaća kako energetsku obnovu zgrada, tako i posebne programe za kućanstva i druge korisnike, čime se sustavno potiče prelazak na čistu energiju.
Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godine, predviđa značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Planirano je da udio obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. godine iznosi najmanje 32 posto, s potencijalnim povećanjem do 36,4 posto, dok bi do 2050. trebao dosegnuti 65 posto.
Ovi ciljevi potvrđeni su i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje 2021.-2030., gdje je predviđeno i povećanje udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu na 13,2 posto. Takva strategija stavlja Hrvatsku među predvodnike europskog prijelaza na održivu energiju i jasno pokazuje usmjerenost zemlje prema zelenoj i energetski učinkovitijoj budućnosti.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Jugoistočna kula dobiva muzejske prostore i vidikovac, a antička lođa nakon gotovo dva stoljeća ponovno će biti otvorena.
07:16 1 d 15.11.2026
Ispod ovih polja INA planira novu plinsku bušotinu: Pripremaju cestu i postrojenje visoko 38 metara
Planirana bušotina kod Križa uključuje radni plato, pristupnu cestu i plinovode prema postojećem proizvodnom sustavu Žutica.
07:15 1 d 15.11.2026
Trasa nove obilaznice Trilja izazvala je spor zbog vrijednih arheoloških nalazišta. Kozina traži izmještanje, institucije najavljuju istraživanja.
07:13 1 d 15.11.2026
Nijemci predstavili novi kran: Diže osam tona, radi na struju i provlači se kroz skučena gradilišta
Nova mobilna dizalica podiže osam tona, samostalno postavlja protuutege i omogućuje tiši rad na gradilištima.
07:12 1 d 15.11.2026
Velike promjene za izvođače radova: Pod povećalom plaće, agencijski radnici i javni natječaji
Novi Zakon o radu donosi nova pravila o plaćama i zapošljavanju, a kršenje obveza u građevini imat će puno jače posljedice.
07:37 2 d 14.11.2026
Hrvatske šume spremaju rekonstrukciju dva mosta: Trebat će gotovo 10 tona čelika!
Dva dotrajala drvena mosta jugozapadno od Zagreba dobit će novu nosivu konstrukciju, kolnike i zaštitne ograde.
07:35 2 d 14.11.2026
Zgrada od 10 milijuna na top lokaciji na Trešnjevki: Ove dvije tvrtke podić će ju u idućih 9 mjeseci
Sljedećih devet mjeseci, odabrana zajednica ponuditelja gradit će novu umjetničku plesnu školu na prometnom raskrižju na Trešnjevki.
07:34 2 d 14.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 3 h 16.11.2026
Treba li ukinuti ocjene u prvom razredu? Čak 85 posto prvašića u Hrvatskoj prolazi s odličnim
Prošle je godine vrtoglavih 85,49 posto prvašića imalo opći uspjeh odličan, dok ih je 49,33 posto razred završilo s 5,0. Što im to govori?
07:40 1 d 15.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026