Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 1 d 05.11.2026

Split | foto: Pixabay
Deklaraciju su predstavili članovi Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske (AAUZ), arhitekti Andrija Mutnjaković, Nikola Bašić i Jerko Rošin. Autori u Deklaraciji navode kako je hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrjednije nacionalno blago. Dodaju kako se unatoč toj općoj spoznaji hrvatski prostor dramatično pustoši i obezvrjeđuje uz neshvatljivu nebrigu svih struktura trodiobne vlasti, nehaj i nemoć struke kao i odsutnost osviještene javnosti.
U preambuli je između ostaloga napomenuto kako hrvatski prostor trenutačnom potrošačkom ovisnošću ne smijemo učiniti neobnovljivim, trajno izgubljenim bogatstvom, otužnim ambijentom demografske i socijalne pustoši. Nadalje navode kako je nužno i hitno Ustavom zaštititi hrvatski prostor, održivo upravljati hrvatskim prostorom i apelirati za obranu hrvatskog prostora. U nastavku donosimo cijeli tekst Deklaracije koju je potpisalo 20 članova AAUZ-a.
Hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrjednije je nacionalno blago. Unatoč toj općoj spoznaji, hrvatski prostor dramatično se pustoši i obezvrjeđuje uz neshvatljivu nebrigu svih struktura trodiobne vlasti, nehaj i nemoć struke i odsutnost osviještene javnosti.
Stanje u hrvatskom prostoru odraz je stanja u hrvatskom društvu. Ono u prostoru ostavlja svoj trajni materijalizirani otisak sliku vlastite moći i nemoći, kulture i nekulture. Zadivljujuće urbanističko i arhitektonsko nasljeđe, mjerilo visokih socijalnih, humanih i kulturnih dometa naše prošlosti, prinijeli smo Europi kao kulturni miraz, a sada, u osamostaljenoj državi, u tom istom prostoru stvaramo kaos.
Hrvatski prostor trenutačnom potrošačkom ovisnošću ne smijemo učiniti neobnovljivim, trajno izgubljenim bogatstvom, otužnim ambijentom demografske i socijalne pustoši.
Stoga je nužno i hitno:
Hrvatski prostor temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske staviti pod postojanu zaštitu, kao branu od kratkoročnih interesa podložnih legislativnim oscilacijama. Hrvatski prostor Ustavom Republike Hrvatske zaštititi kao narodno bogatstvo koje se ne smije nepovratno trošiti, već se mora razvijati u skladnom odnosu čovjeka i prirode, kako egzistencijalni prostor, naš nacionalni habitat ne bi bio izgubljen za buduće naraštaje.
Hrvatskim prostorom upravljati sustavom graduiranoga planiranja, od krovnih nacionalnih ustanova do institucija lokalne razine, koje će biti spremne razvijati suvremeno upravljačko okruženje otvoreno sinergiji gospodarskih i društvenih interesa te konvergenciji kronično neusklađenih strategija, zakona i praksa.
Hrvatski prostor štititi reanimacijom važećih strateških dokumenata i pozitivnih zakona (ApolitikA, Zaštićeni obalni pojas/ZOP…) koji se iz neshvatljivih razloga ignoriraju i ne provode. Za svaki čin bespravne gradnje u Zakon vratiti prijašnju, a potom ukinutu, kvali- fikaciju kaznenoga djela.
Hrvatskim prostorom integralno upravljati novim planskim i upravljačkim alatima prilagođenima suvremenim fizičkim i digitalnim transformacijama, kako bi se uskladili danas dramatično sukobljeni privatno-proizvodni i javno-kulturni interesi. Hrvatski kulturni prostor oblikovati u organičke urbanističke i arhitektonske nukleuse, suprotno neartikuliranoj i beskonačnoj linearnoj betonskoj distopiji kakvoj svjedočimo na Jadranu.
Hrvatskim prostorom mudro gospodariti, skrbeći o pomorskom, vodnom i poljoprivrednom javnom dobru, kako se nikako i nikada ne bi ugrozila opstojnost i geostrateška sigurnost Republike Hrvatske.
Hrvatski kulturni urbani i ruralni prostor zaštititi od gentrifikacijske preobrazbe u konzumerističku turističku scenu na kojoj autohtono stanovništvo odbija biti protagonistom i na kojoj sve teže ostvaruje opstanak i priuštivo stanovanje.
Hrvatski društveni prostor obraniti od komodifikacije koja lokalnu materijalnu i nematerijalnu kulturu pretvara u potrošnu robu i tako izobličuje izvorni, prirodni, kulturni, prostorni i društveni identitet zajednice.
Hrvatski primarni prostor sačuvati nedirnutim i onda kada je on stavljen pod institucionalnu zaštitu, a pogotovo onda kada nije, jer već danas, na konačnoj i ograničenoj Zemlji, nedirnut i neoskvrnjen prostor najveća je vrijednost.
Hrvatski javni prostor, kao opće i neutrživo javno dobro zaštititi od bezobzirnih uzurpacija, rasprodaje, koruptivnih manipulacija, stavljanja u službu lokalnih potrošačkih proračuna te ga učiniti javnim sučeljem ekonomije i kulture na tradiciji prostorne urednosti, pristojnosti i obazrivosti.
Hrvatski prirodni i kulturni prostor osokoljenom društvenom odgovornošću arhitektonske struke obraniti od društveno štetnih i etički dvojbenih pothvata; obraniti ga od surogata koji ne pripadaju našemu podneblju kako bi suvremena hrvatska arhitektura odvažnije promicala pripadnost vlastitomu prostoru i kulturi. Kreativnost, interdisciplinarnost, znanstvena utemeljenost i autentičnost odgovornoga arhitektonskoga djelovanja bit će moguća tek kada kultura prostora postane sveprisutno gradivo u cijelom rasponu obrazovnoga sustava.
Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti kao hrvatsko udruženje arhitekata, umjetnika i znanstvenika, poziva hrvatske političke strukture, hrvatsku arhitektonsku i urbanističku znanost i struku te sve druge znanstvene i stručne snage koje dotiču prostor, sve medije, a naročito osviještenu hrvatsku javnost, da pitanje opstojnosti hrvatskoga prostora iznesu u središte političkoga, znanstvenoga, kulturnoga, gospodarskoga i sveukupnoga društvenoga interesa.
Sada kada su svi temeljni hrvatski državotvorni i strateški ciljevi ostvareni, sada kada smo postigli najviši oblik integracije s Europom i ušli u najsnažnija savezništva, sada je došao trenutak da se okrenemo učvršćenju svoje nacionalne opstojnosti, a koja po mnogočemu počiva na dugoročno održivom prostoru.
Naš narod kao politička zajednica ostvaruje svoj suverenitet na zemlji/teritoriju/prostoru koji se zove Hrvatska. Nisu slučajno pojmovi zemlja i država — sinonimi. Zato je posljednji čas za nacionalni konsenzus o tome kako je prostor, uz narod i suverenu vlast, treći oslonac državne stabilnosti i opstojnosti.
Bez dugoročno održivoga prostora nema ni opstanka hrvatske države.
U Zagrebu 26. siječnja 2023. godine
Potpisnici:
Hildegard Auf Franić, akademik Nikola Bašić, Bojan Bilić, Borka Bobovec, Stjepo Butijer, Borislav Doklestić, Miljenko Domijan, Marijan Hržić, Helena Knifić Schaps, Željko Koški, Ante Kuzmanić, akademik Andrija Mutnjaković – predsjednik, Robert Plejić, Goran Rako, Ivan Rogić Nehajev, Jerko Rošin, Branko Silađin, Darovan Tušek, Ante Uglešić, Feđa Vukić.
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 1 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 4 d 02.11.2026
Želite da vaš proizvod upoznaju arhitekti i dizajneri? Evo gdje ih možete susresti
Tražite li nove projekte i poslovne kontakte među arhitektima i dizajnerima interijera? Predstavite svoju ponudu u Rovinju na sajmu Design District.
10:23 11 d 26.10.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 36 d 01.10.2026
HAC ima 4 milijuna za transformaciju odmorišta: Sprema se veća rekonstrukcija na trasi kod Zagreba
Hrvatske ceste spremaju rekonstrukciju važnog odmorišta sjeverno od Zagreba, između čvorova Ivanja Reka i Sveta Helena. Donosi više mjesta i uređenje.
16:24 3 h 06.11.2026
Izgradnja karlovačkog prometnog prstena: Nakon 20 godina čekanja, prva faza je pola kilometra ceste
Izgradnja samo pola kilometra prometnice jednog grada mogla bi u potpunosti transformirati promet čitavog grada, a ovo je tek prva faza.
16:23 3 h 06.11.2026
Uz obnovu i industrijske objekte, Tehnika priprema vlastitu stanogradnju te najavljuje početak još triju novih projekata.
12:47 7 h 06.11.2026
Ukupna količina odbačenog otpada na prostoru bivše vojarne procjenjuje se na gotovo 38 tisuća kubika. Natječaj kasni pa će se raditi i u sezoni.
06:15 13 h 06.11.2026
Donosimo ti zanimljiv vodič za jesenske dane: Svi sadržaji imaju nešto zajedničko
Ako ne znaš što sa slobodnim vremenom tijekom jesenskih dana, možda ti možemo pomoći. Napravili smo listu što vrijedi posjetiti.
17:35 2 h 06.11.2026
Održana konferencija portala srednja.hr Idemo u srednju!, dodijeljene nagrade Zlatna kreda
Portal srednja.hr proslavio je svoj 15. rođendan obrazovnom konferencijom pod nazivom ‘Idemo u srednju’.
16:59 3 h 06.11.2026
Štefica (88): 'Selo volim više od ičega, ovi na položaju upropaštavaju seljaka'
Umirovljenica Štefica obožava živjeti na selu. Oduvijek ima svoju domaću hranu, a smatra da je zbog toga i doživjela 88 godina.
15:33 4 h 06.11.2026
Hanfa objavila što će naplaćivati mirovinskim društvima u 2027.: Uvodi se i nova naknada
Iz Hanfe predlažu naknade za 2027. za mirovinska društva koja vode fondove. Zna se i koliko bi Hanfi plaćali MOD-ovi, a uveli bi im i novu naknadu.
15:32 4 h 06.11.2026