Sprema se megaprojekt: Planiraju izgraditi plutajući grad za 80.000 ljudi, sve nam je otkrio direktor

Zamislite brod toliko velik da ne može pristati ni u jednu luku na svijetu. Upravo takav je Freedom Ship, ambiciozni projekt plutajućeg grada koji bi trebao stalno ploviti međunarodnim vodama i pružiti dom, posao i svakodnevni život desecima tisuća ljudi.

Riječ je o zaista megaprojektu, čija se vrijednost procjenjuje na približno 13,8 milijardi eura. O njegovu trenutačnom statusu razgovarali smo i s Rogerom Goochom, direktorom tvrtke Freedom Cruise Line International, koji nam je rekao da su projektiranje i inženjerske pripreme i dalje u tijeku.

- Nastavljamo s fazama projektiranja i inženjeringa projekta te smo usredotočeni na osiguravanje kapitala za početak glavnih građevinskih operacija, rekao nam je Gooch.

Stanovi, škole, bolnica i komercijalni prostori

Freedom Ship zamišljen je kao samoodrživi plutajući grad, a ne kao klasičan kruzer. Prema planovima, bio bi dug oko 1,6 kilometara, širok 240 metara i visok 30 paluba. Ukupno bi na njemu moglo boraviti desetine tisuća ljudi, uključujući stanovnike, osoblje i privremene posjetitelje.

- Procjenjuje se da bi na brodu bilo 80.000 ljudi, uključujući osoblje i privremene posjetitelje. Stambeni kondominiji i apartmani, kao i komercijalni prostori, bili bi dostupni za prodaju ili najam. Brod bi imao suvremenu bolnicu i obrazovni sustav, uključujući školovanje do fakultetske razine, rekao nam je Gooch.

U planovima se spominju i hoteli, trgovine, restorani, kongresni centar, vodeni park, muzeji, koncertna dvorana, akvarij za ronioce, sportski stadion s 15.000 mjesta, osam helidroma, parkovi i oko 24 kilometra pješačkih staza.

Freedom Ship | Foto: Freedom Cruise Line International, Inc.

Najveći problem nije tehnologija, nego novac

Iako projekt zvuči futuristički, ideja nije nova. Osmislio ju je američki inženjer Norman Nixon još devedesetih godina prošlog stoljeća. Nakon njegove smrti 2012. godine nacrti su ažurirani, ali projekt nikada nije krenuo u gradnju.

Danas ga pokušava ponovno pokrenuti naš sugovornik sa stručnim timom okupljenim oko Freedom Cruise Line Internationala. No, prije početka gradnje potrebno je riješiti ključno pitanje - financiranje.

- Kapitalizacija je najveći izazov za ovaj mega pomorski projekt, a glavni građevinski procesi u početku bi se odvijali u Aziji, odnosno Indoneziji, rekao nam je Gooch.

Dodaje da se projekt trenutačno oslanja na potragu za privatnim i korporativnim investitorima.

- Primarno smo usredotočeni na prikupljanje kapitala za pokretanje glavnih građevinskih procesa putem privatnih i korporativnih investitora. Otvoreni smo za razgovore s potencijalno zainteresiranim partnerima i sudionicima zajedničkih ulaganja, dodao je.

Ako se financiranje osigura, gradnja bi mogla započeti u Indoneziji, gdje bi se dijelovi trupa sklapali na otvorenom moru. Prema dosadašnjim procjenama, taj bi proces trajao tri do četiri godine.

Freedom Ship | Foto: Freedom Cruise Line International, Inc.

Život kao u gradu, ali bez klasične luke

Freedom Ship zbog svojih dimenzija ne bi mogao pristajati u lukama. Umjesto toga, stalno bi boravio u međunarodnim vodama, a stanovnici i posjetitelji do kopna bi putovali manjim brodovima, trajektima ili helikopterima.

Na pitanje kako bi izgledao svakodnevni život na brodu, osobito kada je riječ o prijevozu, sigurnosti, energiji, otpadu i osnovnim uslugama, Gooch kaže da bi koncept bio blizak životu u klasičnom gradu.

- Svakodnevni život bio bi vrlo sličan životu u gradovima na kopnu. Sigurnost broda i njegovih stanovnika u središtu je projektiranja i svakodnevnog funkcioniranja broda, rekao nam je direktor.

Prema ranijim planovima, brod bi se kretao brzinom od oko sedam čvorova i obišao Zemlju svake dvije godine. Svo održavanje obavljalo bi se na moru jer ne bi imao matičnu luku.

Freedom Ship | Foto: Freedom Cruise Line International, Inc.

Ekološke ambicije i veliki skepticizam

Autori projekta ističu da bi Freedom Ship trebao imati i snažnu ekološku komponentu. Planiran je nuklearni pogon, koji bi trebao smanjiti emisije ugljika, a spominje se i mogućnost čišćenja oceana tijekom plovidbe.

Glavni planer projekta Kevin Schopfer, stručnjak za arkologiju, odnosno spoj arhitekture i ekologije, ranije je objašnjavao da brod ne bi trebao izgledati kao golema monolitna konstrukcija. Zato su u projekt uključene zelene površine, parkovi i otvoreni prostori koji bi trebali omogućiti da plutajući grad 'diše'.

Unatoč velikim ambicijama, Freedom Ship i dalje izaziva skepsu. Kroz povijest je predloženo više sličnih stambenih brodova, no realizirani su samo znatno manji projekti. Ipak, Gooch i njegov tim vjeruju da interes postoji, a da će o budućnosti projekta prije svega odlučiti novac.