Novosti Slučaj iz Južne Amerike: Izgradili autocestu kroz Amazonu, a onda je uz nju eksplodirala opasna bolest

Slučaj iz Južne Amerike: Izgradili autocestu kroz Amazonu, a onda je uz nju eksplodirala opasna bolest

Luka Bumbak
Luka Bumbak

11. srpanj 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Slučaj iz Južne Amerike: Izgradili autocestu kroz Amazonu, a onda je uz nju eksplodirala opasna bolest

autocesta | unsplash

Istraživači su proučavali podatke prije i nakon asfaltiranja ceste 2009. godine.

Nova studija pokazala je da izgradnja velikih prometnica u tropskim područjima može imati posljedice koje se na prvi pogled ne vide. Istraživači sa Sveučilišta Stanford, u suradnji sa stručnjacima iz Perua, analizirali su što se dogodilo nakon asfaltiranja dijela Interoceanske autoceste kroz peruansku Amazonu.

Ta cesta povezuje zapad Perua s istočnim Brazilom i prolazi kroz regiju Madre de Dios, područje koje je prije bilo teško dostupno i prilično izolirano. Rezultati su zabrinjavajući - u zajednicama koje se nalaze blizu autoceste broj slučajeva denge, bolesti koju prenose komarci, porastao je za čak 400 posto.

Cesta je donijela napredak, ali i problem koji nitko nije mogao ignorirati

Ceste se najčešće povezuju s razvojem. One ljudima mogu donijeti posao, lakši pristup liječnicima, lijekovima, školama, trgovinama i tržištu. Za mnoge zajednice prometnica znači povezanost sa svijetom.

No ova studija pokazuje i drugu stranu takvog razvoja. Nakon što je cesta asfaltirana, promijenilo se kretanje ljudi, vozila i robe. U područje su počeli češće dolaziti turisti, trgovci, radnici i rudari zlata. S njima se povećala i mogućnost širenja zaraznih bolesti.

Znanstvenica Erin Mordecai sa Stanforda upozorila je da veliki infrastrukturni projekti mogu imati i veliku zdravstvenu cijenu, osobito za zajednice koje su već ranjive.

Autocesta, ilustracija | foto: Vlada Republike Hrvatske

Bolest se najviše širila uz samu autocestu

Istraživači su proučavali podatke prije i nakon asfaltiranja ceste 2009. godine. Posebno su gledali mjesta koja se nalaze najbliže prometnici.

Pokazalo se da su zajednice unutar pet kilometara od autoceste imale najveći porast broja oboljelih. Od 2009. do 2022. ondje je zabilježeno gotovo 11.000 dodatnih slučajeva bolesti.

Naselja udaljena više od deset kilometara od ceste imala su znatno manji porast. To je istraživačima bio važan znak da sama blizina ceste ima veliku ulogu u širenju bolesti.

Glavna autorica studije Aly Singleton istaknula je da je širenje bolesti povezano s autocestom činilo više od polovice svih slučajeva zabilježenih u toj regiji nakon asfaltiranja.

novo odmorište na A4, Sesvetski Kraljevec | Foto: Unsplash, Canva

Kako cesta može pomoći širenju bolesti?

Na prvi pogled, cesta i bolest nemaju mnogo veze. No u stvarnosti su povezane više nego što se čini.

Denga je virusna bolest koju prenose komarci. Može izazvati visoku temperaturu, jake bolove u mišićima, iscrpljenost i simptome slične gripi. U težim slučajevima može biti vrlo opasna.

Kada se izgradi nova cesta, ljudi se počnu više kretati. U neko područje dolazi više putnika, radnika i trgovaca. Ako netko od njih nosi virus, bolest se može proširiti ondje gdje je prije nije bilo ili gdje je bila rijetka.

Osim toga, znanstvenici smatraju da se i komarci mogu nenamjerno prenositi vozilima iz jednog mjesta u drugo. Kada se sve to spoji s promjenama u okolišu, nastaju uvjeti u kojima se bolest može širiti brže nego prije.

Cesta | Unsplah

Nije riječ samo o tome da ljudi češće odlaze liječniku

Istraživači su morali provjeriti još jedno važno pitanje: je li broj oboljelih stvarno porastao ili su se slučajevi samo češće prijavljivali jer je cesta ljudima olakšala dolazak do liječnika?

Kako bi to provjerili, usporedili su podatke o dengi s podacima o drugoj bolesti, lišmanijazi. Za razliku od denge, ta se bolest ne širi tako lako kretanjem ljudi.

Rezultat je bio jasan: broj slučajeva lišmanijaze nije značajno porastao nakon asfaltiranja ceste. To znači da povećanje broja slučajeva denge nije bilo samo posljedica boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi, nego stvarnog širenja bolesti.

brza cesta | foto: HAC

Zašto je ovo važno i izvan Perua?

Ova studija važna je zato što se nove ceste planiraju i u drugim dijelovima Amazone, ali i u tropskim područjima poput Nove Gvineje i bazena Konga.

Znanstvenici ne tvrde da ceste ne treba graditi. One mogu biti ključne za razvoj, gospodarstvo i bolji život lokalnog stanovništva. No upozoravaju da se takvi projekti ne smiju planirati samo kroz pitanje prometa i zarade.

Treba uzeti u obzir i moguće posljedice: širenje bolesti, uništavanje šuma, veći pritisak na lokalne zajednice i promjene u prirodi. Zaključak istraživanja nije da razvoj treba zaustaviti. Poruka je da se velike projekte, posebno u osjetljivim područjima poput prašuma, mora planirati puno pažljivije. Cesta može donijeti posao, povezanost i nove mogućnosti. Ali može donijeti i probleme koji se ne vide odmah.