Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 7 d 19.06.2026

Ilustracija, foto: Instagram
Otpadne goveđe kosti iz mesne industrije dobile su novu upotrebu, piše Dezeen. Dolaze u obliku prekidača za svjetlo i električnih utičnica. Ukratko, potrebno ih je prvo samljeti, a zatim kreće ostatak procesa. Sve je to osmislio diplomant ÉCAL-a ,Souhaïb Ghanmi. Asortiman se naziva Elos i ima vijugave siluete po uzoru na različite dijelove ljudskog kostura.
Postoji tako i utičnica dizajnirana da nalikuje glavi bedrene kosti koja se može rotirati u svojoj osnovnoj ploči poput zgloba kuka. Odgovarajući prekidači za svjetlo i USB priključci za punjenje izliveni su u kalupe koji upućuju na organski oblik poprečnog presjeka bedrene kosti, ali još uvijek podsjećaju na njihove konvencionalne plastične kolege.
Iskorištavanjem prirodnih svojstava kosti kao električnog i toplinskog izolatora, kolekcija pronalazi obnovljenu namjenu za ovaj vjekovni materijal, koji se tradicionalno rezbario u alate ili pekao kako bi se stvorio koštani porculan. Ghanmi se nada da će njegov projekt pomoći da razbijemo naše oslanjanje na fosilnu plastiku, a da pritom uništimo više od 130 milijardi kilograma koštanog otpada koje svake godine proizvode klaonice.
– Ovaj mineralni materijal, koji danas nema komercijalnu vrijednost, razni su narodi kroz povijest koristili za izradu domaćih predmeta. U prošlosti je kost bila ekvivalent plastici, a danas je plastika jedan od najvećih ekoloških problema. Stoga mi je očito vratiti se ovom primitivnom materijalu kako bih ga primijenio u svakodnevnom životu, rekao je za Dezeen.
Ghanmi je na ideju za kolekciju došao nakon što je boravio s očevom obitelji u ruralnom Tunisu tijekom muslimanskog praznika Kurban-bajrama, kada se ritualna životinja žrtvuje, a njezino meso ravnomjerno podijeljeno između obitelji, prijatelja i onih kojima je potrebna. Svečanosti su omogućile Ghanmiju da iz prve ruke svjedoči golemoj količini biološkog otpada – poput kopita, kože i tetiva – koji nastaje u procesu klanja životinje.
– Moj ujak je nakon svečanosti vraćao kosti i od njih pravio drške noževa. Zahvaljujući njemu, postao sam znatiželjan za ovaj materijal, koji sam prije smatrao otpadom, prisjetio se Ghanmi.
U Kanadi i SAD-u – jednoj od zemalja na svijetu koje se najviše hrani mesom – farme i klaonice generiraju više od 31 milijun tona nejestivih životinjskih nusproizvoda svake godine. Velik dio toga završava na odlagalištima otpada ili spaljuje, ispuštajući stakleničke plinove tijekom raspadanja ili izgaranja. Nešto više od polovice, oko 16 milijuna tona, prerađuju se u korisne proizvode od strane kafilerija. Ovdje se kosti čiste, suše i drobe kako bi se dobilo gorivo, gnojivo, stočna hrana i želatina.
Ghanmi je nabavio koštani prah za svoju kolekciju Elos iz jedne od ovih kafilerija i pomiješao ga s vezivom na biološkoj bazi. Kao dio svog istraživanja, dizajner je eksperimentirao s više različitih opcija veziva, uključujući biosmole i različita ljepila napravljena korištenjem goveđih živaca i koštanog kolagena.
– Budući da trenutno radim na tome za mogući razvoj, bojim se da ne mogu podijeliti konkretne detalje proizvodnje. Međutim, cilj je da se kao materijal koristi samo kosti i da bude izdržljiv i recikliran, rekao je Ghanmi.
Nakon što se pomiješa s vezivom, materijal se lijeva u željeni oblik u postupku koji se ne razlikuje od onog koji se tradicionalno koristi za izradu prekidača i utičnica, koji se kompresijski prelijevaju pomoću urea-formaldehida (UF). Ova termoreaktivna plastika se ne topi kada je izložena toplini, što je čini prikladnom za upotrebu u elektronici, ali je u isto vrijeme iznimno teško i neekonomično za recikliranje.
U pokušaju da ponudi kružnu alternativu ovome, Ghanmi radi na optimizaciji trajnosti i mogućnosti recikliranja svog koštanog kompozita tako da se može ponovno smrviti u prah i oblikovati u nove proizvode.
Certificirana za sigurnost i performanse, kaže da bi se kost mogla koristiti za zamjenu plastičnih komponenti u rasvjeti i elektronici, što bi pomoglo povećati potražnju za nusproizvodima životinjskog podrijetla i stvoriti povećani financijski poticaj za njihovo držanje izvan odlagališta otpada. Uz prelazak na regenerativne poljoprivredne prakse i ukupno smanjenje proizvodnje mesa, to bi u konačnici moglo pomoći u stvaranju odgovornijeg načina uzgoja stoke.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 7 d 19.06.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 2 d 24.06.2026
Hrvatska i Panama nisu povezane samo nogometom. Njihovu utakmicu posebnom čini i neobična priča o dvama velikim mostovima.
17:01 15 h 26.06.2026
Hrvatske autoceste traže izvođača za novi čvor na A5, projekt vrijedan oko 7,5 milijuna eura.
16:53 15 h 26.06.2026
Jedna pojava za mostove je pogubna: Zbog toga se događa 50 posto urušavanja!
Podlokavanje je puno veći rizik za mostove od potresa. Dok potresi 'ruše' svega 5 posto, zbog prve pojave događa se 50 posto urušavanja.
16:49 15 h 26.06.2026
Projekt ŽUC-a i Hrvatskih autocesta: Novo mega peterokrako raskrižje za brži promet između županija
Između Zagrebačke županije i Grada Zagreba promet je vrlo intenzivan, a posebno puno automobila stiže prolazi kroz Sv. Helenu. Tu će biti novi tok.
10:28 21 h 26.06.2026
Za koprivnički kolodvor evaluiraju se ponude za projektnu dokumentaciju, a HŽ priprema obnovu još pet starih kolodvorskih zgrada.
09:07 23 h 26.06.2026
Chromos postupno gasi proizvodnju u Zagrebu, a jedan od najstarijih hrvatskih brendova ulazi u veliku regionalnu reorganizaciju.
16:39 1 d 25.06.2026