Rušenje na granici Gorskog kotara i Like: Nestaje zaselak u završnici megaprojekta od 30 milijuna eura

Mirić Selo, nekada samostalno naselje na području današnjeg Hreljina Ogulinskog, već se godinama nalazi u središtu planova za izgradnju Retencije Ogulin, koji se sada ostvaruju. Riječ je o malom ruralnom području u dolini rijeke Dobre, gdje su stambene i gospodarske građevine raspoređene u skladu s konfiguracijom terena.

Njegov položaj između rijeke i okolnih uzvisina pokazao se važnim pri planiranju sustava obrane Ogulina od poplava. Upravo je izgradnja retencije dovela do promjene planirane namjene dijela prostora i potrebe za uklanjanjem postojećih građevina.

U sklopu priprema za retenciju na ovom je području predviđeno rušenje stambenih i gospodarskih objekata. Riječ je o poslu za koji danas završava javno savjetovanje, što znači da građevinska operativa uskoro može očekivati raspisivanje natječaja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 120.500 eura. Zahvat obuhvaća potpuno uklanjanje građevina, zbrinjavanje građevinskog otpada i završno uređenje zemljišta, uz posebne mjere postupanja s materijalima koji sadrže azbest.

Investitor su Hrvatske vode, a projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka STINA Ing iz Zagreba. Projekt uklanjanja izrađen je u svibnju 2026. godine.

Stanovnici protiv nasipa

Prvotno rješenje Retencije Ogulin predviđalo je očuvanje Mirić Sela izgradnjom zaštitnog nasipa koji bi spriječio plavljenje postojećih stambenih objekata. Međutim, takvo bi rješenje kuće ostavilo u uskom prostoru između novog nasipa i obližnjeg brda, čime bi se znatno pogoršali uvjeti stanovanja.

Prema obrazloženju izmjena Prostornog plana Grada Ogulina iz 2013. godine, sami stanovnici izrazili su želju za iseljavanjem iz tog područja. Hrvatske vode potom su izradile izmijenjeno tehničko rješenje kojim je obuhvat retencije proširen i na građevinsko područje Mirić Sela.

Tako je uklanjanje postojećih građevina postalo dijelom pripreme prostora za provedbu velikog vodnogospodarskog zahvata. O njegovim razmjerima govori podatak iz 2018. godine, kada je Grad Ogulin izvijestio da je unutar zone retencije predviđeno uklanjanje ukupno 12 objekata.

Pouzdanih informacija o ukupnom broju građevina koje će se u konačnici ukloniti zasad nema. No činjenica da je riječ o zaseoku koji je 1991. godine imao svega 23 stanovnika, a 2001. izgubio status samostalnog naselja, otvara pitanje njegove budućnosti. Naime, ovdje se potencijalno ne radi samo o rušenju pojedinih kuća radi izgradnje retencije, nego i o potpunoj prostornoj transformaciji, pa čak i fizičkom nestanku nekadašnjeg zaseoka.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN

Retencija Ogulin

Retencija Ogulin jedan je od najvažnijih vodnogospodarskih projekata u ogulinskom kraju, a cilj joj je zaštititi grad Ogulin od poplava rijeke Gornje Dobre. Prema podacima Vlade Republike Hrvatske iz 2026. godine, za realizaciju projekta osigurano je gotovo 31 milijun eura, što ga svrstava među značajnija ulaganja u sustav obrane od poplava na ovom području.

Središnji dio zahvata čini brana između Hreljina i Turkovića Ogulinskih, duga približno 595 metara, iza koje će se tijekom visokih vodostaja moći privremeno zadržati oko 6,27 milijuna kubičnih metara vode. Osim izgradnje brane, projekt obuhvaća zaštitu željezničke infrastrukture, izmještanje postojećih instalacija te pripremu i uređenje prostora retencije.

Radovi su započeli 2019. godine, a prema izvještajima iz kolovoza 2026. glavna brana bila je dovršena, dok su se preostali zahvati privodili kraju.

Rušenje

U sklopu priprema za izgradnju Retencije Ogulin predviđeno je uklanjanje šest stambenih kuća koje nisu u funkciji stanovanja prema šest zasebnih projekata uklanjanja. Zahvat obuhvaća adrese Mirić selo 1a, 1b, 2a, 4, 4a i 4b. Riječ je o različitim lokacijama na području katastarske općine Vitunj, Uz kuće su za uklanjanje predviđene garaže, spremišta, štale, svinjac, sušara, kokošinjac i kukuruzana.

Projekti obuhvaćaju katastarske čestice 326, 731, 690, 691, 692, 711 i 712 te dijelove čestica 750 i 751, sve u katastarskoj općini Vitunj. Pojedine parcele zauzimaju nekoliko tisuća četvornih metara, dok je parcela na adresi Mirić selo 1a površine 496 četvornih metara. Na toj se lokaciji nalaze kuća, garaža i spremište, ukupne tlocrtne površine 210,80 četvornih metara.

Na adresi Mirić selo 1b projektom je obuhvaćena parcela površine 3.125 četvornih metara, na kojoj se nalazi pet građevina ukupne tlocrtne površine 231 četvorni metar. Na adresi Mirić selo 2a kuća s prislonjenom garažom zauzima 132,30 četvornih metara. Dokumentacija pokazuje da je riječ o različitim tipovima građevina, od starijih seoskih kuća do objekata izgrađenih tijekom posljednjih desetljeća 20. stoljeća.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN

Kuće iz 1960-ih

Najstarija kuća predviđena za rušenje nalazi se na adresi Mirić selo 4, a izgrađena je prije 1968. godine, pretežito od kamena i opeke, s drvenom međukatnom konstrukcijom. Zbog pukotina u zidovima te pomaka i progiba stropova njezina je stabilnost ocijenjena nezadovoljavajućom, pa će se uklanjanje provoditi uz posebne sigurnosne mjere.

Na istoj lokaciji nalaze se i ostaci nekadašnjih dvorišnih gospodarskih zgrada. Kuća na broju 4a izgrađena je oko 1968. godine, a dograđivana je 2010., dok joj je krov već uklonjen, zbog čega postoji opasnost od urušavanja zabatnih zidova. Uz nju se nalazi pet gospodarskih objekata: štala, dvije garaže, od kojih jedna ima drvarnicu, kokošinjac i kukuruzana.

Na adresi Mirić selo 1b nalazi se kuća iz 1971. godine, građena od blok opeke s armiranobetonskim ojačanjima, uz koju su tijekom osamdesetih izgrađeni štala, svinjac, sušara i spremište. Dio tih gospodarskih objekata prekriven je salonitnim pločama koje sadrže azbest, zbog čega će njihovo uklanjanje zahtijevati poseban postupak zbrinjavanja opasnog otpada.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN

Novije građevine

Među građevinama predviđenima za rušenje nalazi se i kuća na adresi Mirić selo 1a, izgrađena približno 1982. godine. Sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja, a izvedena je od blok opeke s armiranobetonskim ojačanjima. Njezina krovna konstrukcija i unutarnje stubište već su uklonjeni, no pregledom nisu utvrđena značajnija oštećenja nosive konstrukcije. Uz kuću se nalaze garaža i spremište, izgrađeni tijekom osamdesetih godina, s krovovima od valovitih salonitnih ploča.

Na adresi Mirić selo 4b nalazi se kuća izgrađena oko 1987. godine, s podrumom, prizemljem i potkrovljem te garažnim prostorom. Konstrukcija je izvedena pretežito od blok opeke i betonskih blokova, uz armiranobetonske elemente. Krov je izveden kao drvena dvostrešna konstrukcija s pokrovom od valovitih salonitnih ploča.

Najnovija među šest stambenih građevina nalazi se na adresi Mirić selo 2a, a izgrađena je približno 1991. godine. Riječ je o kući s prizemljem, katom i neuređenim potkrovljem, uz koju je prislonjena garaža. Građevina je zidana blok opekom, s armiranobetonskim serklažima i međukatnim konstrukcijama, dok je krovište drveno, pokriveno salonitnim pločama.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN

Rušenje bez eksploziva

Za uklanjanje građevina na svih šest lokacija predviđena je tehnologija koja kombinira strojne i ručne postupke, bez uporabe eksploziva. Glavninu radova obavljat će bageri gusjeničari s radnim dohvatom do deset metara, opremljeni hidrauličnim alatima za drobljenje betona i rezanje armature.

Takva mehanizacija omogućuje postupnu razgradnju zidanih, betonskih i armiranobetonskih konstrukcija, uz kontrolu stabilnosti njihovih preostalih dijelova. Rušenje će se u pravilu izvoditi odozgo prema dolje, redoslijedom suprotnim od postupka izgradnje.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN

Građevinski otpad pod nadzorom

Rušenjem šest stambenih kuća i pripadajućih gospodarskih objekata nastat će različite vrste građevinskog otpada koje će biti potrebno odvojeno prikupljati i odgovarajuće zbrinuti. Najveći dio materijala činit će beton, armirani beton, opeka, kamen i drugi mineralni građevinski materijali, uz određene količine drva, metala, stakla i ostataka instalacija.

Projektna dokumentacija predviđa razvrstavanje otpada već na mjestu nastanka kako bi se omogućila njegova ponovna uporaba ili odgovarajuća oporaba. Materijali koji se mogu ponovno koristiti bez dodatne obrade trebaju se izdvojiti od ostatka građevinskog otpada. Za privremeno skladištenje materijala predviđeno je korištenje raspoloživih površina na predmetnim i okolnim česticama investitora, gdje je to moguće i dopušteno.

Jedan od zahtjevnijih dijelova zahvata odnosi se na uklanjanje krovnih pokrova od salonitnih ploča koje sadrže azbest, a pojavljuju se na više stambenih i gospodarskih građevina. Takvi su pokrovi evidentirani na kućama na adresama Mirić selo 2a, 1b, 4 i 4b, kao i na pojedinim gospodarskim objektima na adresama 1a, 1b i 4a. Zbog toga postupanje s azbestnim materijalima neće biti ograničeno na jednu lokaciju, nego će predstavljati važan dio organizacije radova na području cijelog zahvata.

Mirić selo | foto: screen shot EOJN