Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 7 d 19.06.2026

Drvoprerađivačka industrija, ilustracija | foto: Unsplash
Budućnost i promjene na pragu kojih se nalaze hrvatski drvoprerađivači bile su glavne teme razgovora struke na prezentaciji rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH”.
Hrvatski drvoprerađivački sektor nalazi se pred velikim promjenama. Dok se njegova konkurentnost sve manje može temeljiti na sirovini i jeftinoj radnoj snazi otvaraju se pitanja mogu li modernizacija, digitalizacija i robotizacija donijeti potrebne preinake unutar sustava. No, čak i u slučaju modernizacije nezanemarivu ulogu odigrat će i unapređenje dizajna, odnosno brendiranje proizvoda.
No, jesu li i u kolikoj mjeri promjene prema kojima drvoprerađivači moraju težiti realne i izvedive bez europskog novca?
Promjene na pragu kojih se nalaze hrvatski drvoprerađivači neće biti moguće realizirati bez iskorištavanja sredstava europskih fondova. Jasna je to poruka struke s predstavljanja rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
– Ovo je vrlo potentna industrijska grana, ali ima niz razvojnih problema koje moramo adresirati u idućem razdoblju. Trebamo raditi na brendingu i podizanju kvalitete, a to traži puno ulaganja, u čemu će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU-a, uvodno je istaknuo predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore Igor Leščić.
Činjenica da bez europskog novca neće moći ići otvorila je još važnije pitanje, na koliko novca se zapravo može računati.
– U sklopu nove kohezijske politike, kroz dva konkretna cilja – pametna i zelena Hrvatska, bit će dostupno oko milijardu eura ulaganja za razvoj regija, a jedan od najznačajnijih industrijskih sektora u toj priči bit će drvoprerađivački. On otvara velike prilike za razvoj panonske regije, Like, ali i sjevera Hrvatske, pojašnjava ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
U prva tri mjeseca 2021. godine izvoz branše porastao je za 315 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani.
– Ne možemo biti zadovoljni brojkama kad govorimo o izvozu namještaja, međutim, i tu imamo rast od 7 posto koji je sličan rastu uvoza. To pokazuje da se vanjskotrgovinska bilanca u toj kategoriji nije pogoršala, a zajednički ćemo raditi sa svim dionicima sektora na budućem razvoju, smatra ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Stare navike moraju se mijenjati. Posebno se među njima ističe ona prema kojoj se drvoprerađivačka industrija, između ostalog, temeljila na dostupnosti kvalitetne sirovine.
– Imamo nedovoljne kapacitete za proizvode visoke dodane vrijednosti. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu od 2016. do danas, imali smo kontinuirano povećanje uvoza, a suficit nam se smanjio za 170 milijuna eura. Problem je i struktura te razmjene u kojoj uvoz namještaja prelazi 50 posto, dok su u izvozu s 45 posto zastupljeni proizvodi s najnižim stupnjem obrade. Zato je jasno da država treba podvući crtu, napraviti bilancu i vezanu uz novu strategiju odrediti prioritete, smatra Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Na stanje u sektoru osvrnuo se i Ivić Pašalić, voditelj odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije, a koji smatra da je struktura izvoza nezadovoljavajuća, jer od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, dok tek 265 milijuna otpada na izvoz namještaja.
Kao dodatne slabosti sektora izdvojio je i nisku profitabilnost i produktivnost rada, lošu kapitaliziranost i nelikvidnost, prosječnu nisku razinu tehnološkog razvoja, investicija i inovacija te slabu međunarodnu prepoznatljivost.
No, sektor nema samo mane. Postoje i svijetle točke, a među njima Pašalić vidi i dugogodišnju tradiciju domaće drvne industrije, visok potencijal za razvoj, izvoznu orijentaciju te činjenicu da se većina tvrtki nalazi u ruralnim područjima. Sami poduzetnici kao glavne ograničavajuće faktore rasta ističu rastuće troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranog kadra.
– Ozbiljno je zaostajanje domaćih tvrtki za trendovima Industrije 4.0 u smislu automatizacije, robotizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te posljedično sve manja konkurentnost na svjetskom tržištu. Stoga su nam ciljevi restrukturirati i tehnološki unaprijediti drvno-prerađivačku industriju, poticati više razrede dovršenosti tehnološki i dizajnerskih proizvoda, odnosno proizvoda s identitetom tvrtke i zemlje podrijetla, zaključio je Pašalić.
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 7 d 19.06.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 2 d 24.06.2026
Hrvatske autoceste traže izvođača za novi čvor na A5, projekt vrijedan oko 7,5 milijuna eura.
16:53 9 h 26.06.2026
Jedna pojava za mostove je pogubna: Zbog toga se događa 50 posto urušavanja!
Podlokavanje je puno veći rizik za mostove od potresa. Dok potresi 'ruše' svega 5 posto, zbog prve pojave događa se 50 posto urušavanja.
16:49 9 h 26.06.2026
Projekt ŽUC-a i Hrvatskih autocesta: Novo mega peterokrako raskrižje za brži promet između županija
Između Zagrebačke županije i Grada Zagreba promet je vrlo intenzivan, a posebno puno automobila stiže prolazi kroz Sv. Helenu. Tu će biti novi tok.
10:28 15 h 26.06.2026
Chromos postupno gasi proizvodnju u Zagrebu, a jedan od najstarijih hrvatskih brendova ulazi u veliku regionalnu reorganizaciju.
16:39 1 d 25.06.2026
Domaći radnici stare i iseljavaju: Uzbekistanci su nam nova nada za građevinski sektor
Jedan dio od oko 60.000 praznih radnih mjesta, pri čemu radnika ponajviše nedostaje u graditeljstvu - popunit će kvalificirani radnici iz Uzbekistana.
16:38 1 d 25.06.2026
Stare bazene izgrađene prije 74 godine u Križevcima zamijenit će novi. Još treba odlučiti između skuplje i jeftinije opcije na geotermalnom izvoru.
16:37 1 d 25.06.2026