HŽ ulaže u skriveni dio Ranžirnog kolodvora: Obnavljaju centar star gotovo četiri desetljeća, donosimo detalje

Dok se na zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru obnavljaju pruga i kolosijeci, HŽ priprema još jedan, potpuno drukčiji zahvat. Riječ je o prilagodbi prostora i instalacija postojećeg računalnog centra koji se nalazi u poslovnoj zgradi u Matunskoj 37, za što je sada u sklopu prethodnog savjetovanja objavljena dokumentacija javne nabave. Procijenjena vrijednost radova iznosi 276.070 eura.

U ovom itekako zanimljivom zahvatu mijenjat će se dio tehničkog poda, ugrađivati novi poslužiteljski ormari, dograđivati napajanje i kabelske trase, prilagođavati sustav hlađenja te uvoditi napredniji sustavi kontrole pristupa, videonadzora i zaštite od požara. Riječ je, zapravo, o modernizaciji infrastrukture računskog centra koji na toj lokaciji radi već desetljećima.

Računalni centar od sredine 1980-ih

Iz projektne dokumentacije doznali smo i poprilično zanimljivu povijest prostora. Računalni centar nalazi se u poslovnoj zgradi HŽ Infrastrukture u Matunskoj ulici, a takozvana Sistem sala ondje je izvedena još sredinom 1980-ih. Naravno, infrastruktura je tada napravljena prema posve drukčijim standardima od onih koji danas vrijede za podatkovne centre.

Zbog razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije prostor se tijekom godina više puta dograđivao i prilagođavao. Jedna od važnijih rekonstrukcija izvedena je 2013. godine, kada je ugrađen UPS snage 100 kVA, rekonstruiran dio elektroenergetskog razvoda i glavni razvodni ormar te izveden novi sabirnički razvod za napajanje poslužiteljske i komunikacijske opreme.

Problem je, međutim, i postojeći raspored. IKT ormari trenutačno su raspoređeni u tri reda, ali projektanti navode kako nisu pravilno orijentirani u tople i hladne zone. Zbog miješanja toplog i hladnog zraka hlađenje je manje učinkovito, a veliki otvori ispod ormara uzrokuju dodatne gubitke i pad tlaka u prostoru ispod tehničkog poda. Upravo bi to sada trebalo biti promijenjeno.

Sarajevska cesta i dio Ranžirnog kolodvora | Screenshot: Google street view

Deset novih ormara i hladna zona

U računalnoj sobi planirana je ugradnja deset novih poslužiteljskih i komunikacijskih ormara, svaki širine 80 i dubine 120 centimetara te visine oko dva metra. Bit će raspoređeni u dva reda po pet ormara, a prednje strane bit će okrenute jedna prema drugoj kako bi se formirala zatvorena hladna zona.

Također, svaki prazan ormar težak je oko 150 kilograma, dok se u njega može smjestiti oprema mase do čak 1,5 tone. Budući da projektantima nosivost postojećeg tehničkog poda nije poznata, dio poda mora se potpuno zamijeniti novim sustavom odgovarajuće nosivosti.

Radovi zato uključuju demontažu postojećih podnih ploča i potkonstrukcije, sanaciju i niveliranje podloge te izvedbu novog podignutog tehničkog poda. Pritom će se uklanjati postojeći nosači ormara, sanirati eventualne pukotine u podlozi, izvoditi protuprašni premaz te postavljati novi pod namijenjen velikim opterećenjima.

- Zadržat će se postojeći priključak električne energije, dizelski agregat i UPS sustav s dvije grane napajanja. Postojeći sabirnički razvod dogradit će se kako bi svaki novi ormar imao mogućnost priključka na dvije neovisne grane, A i B. Zadržava se i postojeći sustav hlađenja i ovlaživanja, ali će se u tehnički pod ugraditi nove istrujne rešetke prilagođene novom rasporedu ormara, navedeno je.

Ranžirni kolodvor, obnova računskog centra, ilustracija | Foto: Canva, Wikimedia Commons

Pristup serverima pod ključem

Postojeći sustav za nadzor operativnih uvjeta i kontrolu pristupa bit će dograđen te povezan sa središnjom nadzorno-upravljačkom aplikacijom. Sustav će pratiti temperaturu i vlagu unutar ormara, mogući prodor vode te pojavu dima i zapaljivih plinova. Podaci bi se trebali pratiti u stvarnom vremenu, uz automatsko obavještavanje odgovornih osoba.

Posebno je detaljno riješena kontrola pristupa. Ormari će dobiti električne brave, magnetske senzore koji registriraju jesu li vrata otvorena ili zatvorena te RFID čitače s tipkovnicom. Sustav mora podržavati i višestruku autentifikaciju, odnosno kombinaciju kartice, PIN-a i jednokratnog koda koji se može poslati na mobilni telefon.

- Predviđen je i videonadzor. Kamere će se nalaziti unutar samih poslužiteljskih ormara, a snimanje se može povezati s događajima poput otvaranja vrata ili pokušaja autorizacije. Projekt pritom izričito navodi da kamere ne smiju snimati prostor izvan ormara, piše u dokumentaciji.

Ilustracija: Pixabay

Požar će se otkrivati u začetku

Velik dio zahvata odnosi se na protupožarnu zaštitu. Postojeći sustav potječe iz projekta iz 2011. godine i trenutačno se sastoji od glavne vatrodojavne centrale te pet zasebnih sektora gašenja na katu, pri čemu se kao sredstvo za gašenje koristi NOVEC 1230.

Sada se postojeći sustav dojave požara za cijelu zgradu zamjenjuje novim. Umjesto glavne i pet sektorskih centrala projektirana je jedna centrala s integriranim sustavom upravljanja gašenjem. Sustav će nadzirati prostor računalne sobe, dvostruki pod, spušteni strop i spremišta podatkovnih medija.

Vrlo su zanimljivi aspiracijski detektori. Oni kontinuirano uzorkuju zrak kroz cjevovod i mogu prepoznati vrlo male količine dima, odnosno požar otkriti u znatno ranijoj fazi od klasičnih točkastih detektora. U IT prostoru predviđena su četiri aspiracijska detekcijska kanala koji nadziru samu server-sobu, prostor ispod poda i klima-ormare.

Za novu zatvorenu hladnu zonu uvodi se i novi sustav automatskog gašenja inertnim plinom IG-100, odnosno čistim dušikom. Projekt predviđa spremnik zapremine 140 litara napunjen s 43,3 kilograma dušika, koji će štititi hladnu zonu i prostor novih ormara.

foto: Canva

Podatkovni centar mora raditi

Možda najzahtjevniji dio cijelog posla krije se u jednoj rečenici projektne dokumentacije - podatkovni centar mora ostati operativan tijekom cijelog razdoblja izvođenja radova. Zbog toga izvođač mora spriječiti širenje prašine, održavati stabilne klimatske uvjete i paziti da otvaranje tehničkog poda ne poremeti tlak i strujanje hladnog zraka ispod njega. Predviđaju se privremene barijere, zatvaranje otvora i zaštita postojeće IKT opreme.

Svaki zahvat koji bi mogao utjecati na postojeću opremu mora se unaprijed usuglasiti s HŽ Infrastrukturom, a izvođač mora imati i plan oporavka u slučaju incidenta izazvanog radovima.

Velika obnova Ranžirnog kolodvora

No, ovaj posao treba razlikovati od velikih građevinskih radova koji već traju na Ranžirnom kolodvoru. Riječ je o golemom željezničkom kompleksu koji ponajprije služi za prihvat, razvrstavanje i otpremu teretnih vlakova.

Na toj lokaciji još od listopada 2024. traje i obnova oko 14 kilometara pruge M402 na dionici Sava rasputnica - Zagreb Ranžirni kolodvor - Zagreb Klara. Posao je vrijedan 26,6 milijuna eura bez PDV-a, a uključuje zamjenu kolosiječne rešetke i tucanika, tračnica i skretnica te radove na prijelazima, odvodnji i signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima. Završetak tog projekta planiran je 2028. godine.