Hrvatska druga po udjelu neaktivnih, a radno sposobnih

Hrvatska je i dalje druga po visini udjela neaktivnih radno sposobnih ljudi, odmah iza Italije, u kojoj je visok udjel neaktivnih prošle godine povećan na 35,9%, i to najvećom godišnjom stopom od 1,6 postotnih poena, podaci su Eurostata.

Pandemija koronavirusa je na razini EU zaustavila trend smanjenja neaktivnog radno sposobnog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, koji traje od 2002., no Hrvatska je jedna od devet zemalja u kojoj je lani ipak smanjen udjel radno neaktivnih građana.

Ako gledamo na razini EU,  lani se udjel onih koji su ostali radno neaktivni povećao s 26,6% u 2019. na 27,1% (u 2002. bio je 32,3%), dok je u Hrvatskoj lani neaktivno bilo 32,9% radno sposobnog stanovništva, što je pad za 0,6 postotnih poena u odnosu na pretpandemijsku 2019., a još vidljiviji pomak ostvaren je u odnosu na 2002. kada je taj udjel bio 37,4%, prenosi Poslovni dnevnik.

Odmah iza Italije

Hrvatska je i dalje druga po visini udjela neaktivnih radno sposobnih ljudi, odmah iza Italije, u kojoj je visok udjel neaktivnih prošle godine povećan na 35,9%, i to najvećom godišnjom stopom od 1,6 postotnih poena, a toliku stopu rasta imala je još i Španjolska.

Porast neaktivnosti bilježi se još u Irskoj, Portugalu i Grčkoj, dok su u društvu onih kod kojih je udjel neaktivnih radno sposobnih smanjen uz Hrvatsku još Malta, Latvija, Rumunjska, Litva, Estonija, Luksemburg, Poljska i Mađarska.