Vjetar vrijedan stotine milijuna eura: U Lici se gradi novi vjetropark, a pokraj Šibenika završava mega projekt

Kako svijet sve više zahvaćaju klimatske promjene, sve se češće govori o ‘zelenim’ izvorima energije koji doprinose smanjenju emisije ugljikova dioksida. Jedan od najpopularnijih načina proizvodnje energije posljednjih godina su vjetroelektrane. U Hrvatskoj je dosad izgrađeno više vjetroelektrana, a već neko vrijeme aktivno je i gradilište Vjetroparka Vrataruša II, koji gradi njemački investitor. S druge strane, u Dalmaciji se trenutno grade čak tri nove vjetroelektrane, u okolici Šibenika i Imotskog, vrijedne nekoliko stotina milijuna eura.

Kako svijet sve više zahvaćaju klimatske promjene, sve se češće govori o ‘zelenim’ izvorima energije koji doprinose smanjenju emisije ugljikova dioksida. Jedan od sve popularnijih načina proizvodnje energije posljednjih godina su vjetroelektrane – obnovljivi izvori energije koji ne troše gorivo i ne zagađuju okoliš.

U Hrvatskoj je dosad izgrađeno nekoliko vjetroelektrana, a već neko vrijeme otvoreno je i gradilište Vjetroparka Vrataruša II, koji gradi njemački investitor. S druge strane, u Dalmaciji se grade tri elektrane, u okolici Šibenika i Imotskog – vrijedne stotine milijuna eura.

Projekt vrijedan 25 milijuna eura

Gradilište su obišli župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Senja Željko Tomljanović, predstavnici njemačkih investitora, nadzora i izvođača radova. Riječ je o investiciji vrijednoj 25 milijuna eura, kojom se proširuje postojeći vjetropark na području Krivog Puta, iznad Senja, te osigurava dodatnih 21 megavat električne energije iz obnovljivih izvora.

Vrataruša II nadovezuje se na postojeći vjetropark koji je u pogonu od 2010. godine i trenutno proizvodi 42 MW. Po završetku druge faze, ukupna proizvodnja narast će na 63 MW. Završetak pripremnih radova planiran je do kraja ove godine, isporuka opreme do kraja ožujka 2026., a puštanje u probni rad očekuje se početkom 2027. godine. Projekt se provodi prema visokim okolišnim standardima i dodatno učvršćuje ulogu Senja kao važnog energetskog središta u Hrvatskoj.

Milijunski projekti u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su se već ranijih godina počele graditi vjetroelektrane, a dvije nove trebale bi biti dovršene ovog ljeta. Riječ je o projektima Opor i Boraja II, u koje je uloženo gotovo 100 milijuna eura. Zajedno će imati 16 Nordex vjetroturbina, svaka s planiranim kapacitetom od 4,5 MW. Ove vjetroelektrane proizvodit će oko 203 GWh električne energije godišnje, dovoljno za opskrbu čak 60.000 kućanstava.

Nešto južnije, u okolici Imotskog, tvrtka VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, članica njemačke grupe VSB, ulaže 300 milijuna eura u izgradnju vjetroelektrane VE Imotski. Nova hrvatska vjetroelektrana trebala bi imati snagu od 320 MW, čime predstavlja jedno od najvećih ulaganja u hrvatsku energetiku u nadolazećem razdoblju.

Najviša vjetroturbina na svijetu

Pisali smo i o tome da je u Njemačkoj u tijeku izgradnja najviše vjetroturbine na svijetu – visine 365 metara, čime će nadmašiti dosadašnji rekord danske vjetroturbine visoke 280 metara. Njemačka tako planira ‘otpuhati’ konkurenciju izgradnjom ovog giganta, koji će biti čak 53 metra viši od Eiffelovog tornja, a tri puta viši od londonskog Big Bena.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 24 milijuna funti, a turbina će dosezati visinu na kojoj lete zrakoplovi prilikom slijetanja. Projekt financira Savezna agencija za disruptivne tehnologije (Sprind), u suradnji s inženjerskom tvrtkom Gicon iz Dresdena. Puštanje u rad predviđeno je za ljeto 2025. godine.

Uz Dansku, Njemačka je jedan od najvećih proizvođača vjetroturbina i lopatica vjetroturbina. Recimo, Velika Britanija ih najviše uvozi, baš iz spomenutih zemalja. Brzine vjetra obično su veće na nadmorskoj visini, stoga se razmišljalo o proizvodnji sve viših i viših turbina, iako će lopatice ostati standardne duljine od 65 metara. Na tom tragu ‘višeg i višeg’ je i ova turbina koja se gradi u Njemačkoj.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.