Zamjena tunelskih vrata na autocesti A1: Važan posao 'težak' gotovo milijun eura

Iako na prvi pogled neupadljiva, tunelska vrata imaju iznimno važnu ulogu u sigurnosti i funkcioniranju svakog tunela. Osiguravaju pravilnu ventilaciju, protupožarnu zaštitu i pristup tehničkim prostorijama, pa ih je nužno redovito održavati i obnavljati. Upravo takvi radovi uskoro očekuju jedan od najdužih tunela u Hrvatskoj – tunel Plasina na autocesti A1. Projekt obuhvaća potpunu zamjenu dotrajalih tunelskih vrata, sanaciju betonske obloge te obnovu pripadajućih sigurnosnih i protupožarnih sustava. Radove vrijedne 850.000 eura izvest će tvrtka Kovinoelektra, čime će se tunel Plasina dugoročno osigurati za sigurno i pouzdano prometovanje.

Vjerujem da ne postoji osoba koju tuneli ne fasciniraju. Riječ je o građevinama koje svojom konstrukcijom, estetikom i funkcionalnošću daju autocestama sasvim novu dimenziju. No, rijetko tko tijekom vožnje kroz tunel primijeti one skrivene sustave i detalje koji zapravo omogućuju njegovo sigurno i nesmetano funkcioniranje. Jedan od takvih, naizgled nevažnih, a zapravo ključnih elemenata su tunelska vrata.

Upravo će se u tunelu Plasina na autocesti A1 Zagreb – Split – Dubrovnik uskoro zamijeniti dotrajala vrata, no radovi neće stati samo na tome. Riječ je o projektu vrijednom 850.000 eura, koji je povjeren tvrtki Kovinoelektra. Iako na prvi pogled djeluje kao jednostavan zahvat, riječ je o tehnički zahtjevnom poslu koji uključuje precizne procedure i stroge sigurnosne standarde.

Tunel dugačak 2,3 kilometra

Tunel Plasina peti je najduži tunel u Hrvatskoj i nalazi se između čvora Žuta Lokva i Ličko Lešće na autocesti A1. Duljina desne tunelske cijevi iznosi 2.300 metara, a lijeve jednako toliko. Ukupna širina portala iznosi 9,85 metara.

Tunel je opremljen čitavim nizom instalacija i sustava koji omogućuju sigurnu vožnju: ventilacijom, rasvjetom, sustavom za poziv u nuždi, ozvučenjem, videonadzorom, prometnom signalizacijom, daljinskim upravljanjem, radio difuzijom, vatrodojavnim i hidrantskim sustavom. Primarna i sekundarna obloga izrađene su od betona debljine 30 centimetara, dok je hidroizolacija izvedena PVC folijom zaštićenom geotekstilom debljine 10 milimetara. Betonski podnožni svod također je debljine 30 centimetara.

Obje tunelske cijevi imaju dva vozna traka, širine po 3,85 metara, što daje ukupnu širinu kolnika od 7,70 metara. Širina lijevog i desnog hodnika iznosi 0,85 metara, čime se osigurava prostor za servisne i sigurnosne intervencije.

Zatečeno stanje

Prema tehničkoj dokumentaciji objavljenoj u sustavu javne nabave, vrata u tunelu Plasina u izrazito su lošem stanju zbog dugotrajnog djelovanja soli i agresivne atmosfere. Na mnogima je došlo do značajne korozije, a zbog istrošenog i stanjelog metalnog plašta više nije moguće učinkovito obnavljati antikorozivnu zaštitu.

Tijekom skidanja korozije dolazi do probijanja površine, čime vrata gube čvrstoću i funkcionalnost. Vrata energetskih i SOS niša te prolaza za vozila izrađena su od profiliranog lima bez čvrste unutarnje konstrukcije, zbog čega dolazi do deformacija, slabljenja spojeva i otpadanja šarki. Poseban problem predstavljaju vrata s ugrađenim staklima jer su zbog težine vodootpornih stakala dodatno opterećena i sklonija oštećenjima. Vatrootporne stijene između sekundarne tunelske obloge i samih vrata također su u vrlo lošem stanju, vanjski limovi su korodirali i više ne mogu zadržati zaštitni premaz. Sva vrata se otežano otvaraju i zatvaraju zbog oštećenih šarki i neispravnih mehanizama zatvaranja.

Vrata energetskih i SOS niša

Energetska vrata zahvaćena su korozijom u tolikoj mjeri da su svi mehanizmi zatvaranja postali neispravni – kvake se ne vraćaju u početni položaj, a jezičci ne zatvaraju vrata do kraja. Na čeličnim elementima vidljivo je ljuštenje zaštitnog premaza, a šarke i spojnice posebno su pogođene korozijom, zbog čega se vrata vrlo teško otvaraju.

Takvo stanje predstavlja sigurnosni rizik jer postoji mogućnost otvaranja vrata prilikom prolaska vozila. Vatrootporni paneli oko energetskih vrata i sekundarne tunelske obloge također su znatno oštećeni te ih je potrebno u potpunosti zamijeniti. Na zaštitnim limovima vidljiva je korozija i ljuštenje premaza, a pojedini pričvrsni elementi uopće nedostaju. Slična situacija zabilježena je i kod vrata SOS niša, kao i kod vrata prolaza za vozila i pješačkih prolaza, gdje su mehanizmi neispravni, šarke dotrajale, a vrata teško funkcionalna, što dodatno naglašava potrebu za potpunom rekonstrukcijom i zamjenom svih elemenata.

Cjelokupna obnova dotrajalih dijelova

Sanacija u tunelu Plasina obuhvatit će zamjenu svih dotrajalih i oštećenih vrata u obje tunelske cijevi. Nova vrata moraju u potpunosti zadovoljiti važeće tehničke i sigurnosne propise. Postupak će uključivati mobilizaciju i demobilizaciju gradilišta, demontažu postojećih vrata s pripadajućim protupožarnim panelima, sanaciju betonske obloge oko otvora, ugradnju novih panela i montažu novih vrata, nakon čega slijedi završno čišćenje i tehnička kontrola izvedenih radova.

Budući da u projektnom zadatku nema podataka o postojećim instalacijama, izvođač je prije početka radova dužan provjeriti njihovu prisutnost i položaj. Ako se tijekom sanacije utvrdi da postoje instalacije, potrebno ih je privremeno izmjestiti uz suglasnost vlasnika te ih po završetku radova vratiti u prvobitno stanje. Za eventualno izmještanje mora se izraditi elaborat koji uključuje prijedlog privremenog premještanja i plan vraćanja instalacija nakon dovršetka radova.

Prije same zamjene, izvođač će obaviti detaljnu izmjeru otvora i kontrolu postojećeg stanja na terenu. Demontaža vrata i pripadajućih panela izvodit će se pažljivo, uz posebnu pozornost na okolne instalacije i sigurnosne oznake. Sve oštećene dijelove izvođač je obvezan sanirati o vlastitom trošku, a postojeće znakove upozorenja i informativne ploče treba privremeno pohraniti na gradilištu do ponovne ugradnje.

Sanacija betonske obloge i završni radovi

Oštećenja na sekundarnoj tunelskoj oblozi koja nastanu prilikom demontaže vrata sanirat će se propisanim materijalima bez potrebe za dodatnim ispitivanjima. Prije sanacije, betonska površina ispire se vodom pod visokim pritiskom (do 800 bara) kako bi se uklonile nečistoće i oštećeni slojevi. Nakon pregleda, oštećeni dijelovi betona uklanjaju se ručno, a površina se ponovno ispire pod pritiskom. Slijedi obrada i antikorozivna zaštita armature te nanošenje reparaturnog morta razreda R4 radi vraćanja čvrstoće i stabilnosti konstrukcije.

Završni korak uključuje nanošenje zaštitnih i epoksidnih premaza na očišćene površine te ugradnju novih protupožarnih panela. Nakon toga slijedi montaža novih vrata na pripremljene otvore, provjera funkcionalnosti svih mehanizama te završno čišćenje gradilišta i zbrinjavanje građevinskog otpada na službenom odlagalištu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.