Horvat ubrzava javnu nabavu, a struka poručuje: Obnova će ići još sporije
Tisuće domaćih i inozemnih građana, tvrtki, organizacija i inozemnih vlada donirali su na račun državne riznice u akciji ‘Pomoć za obnovu nakon potresa’. Više od 105,6 milijuna kuna sakupljeno je za Baniju, a država je u godinu dana nakon otvaranja računa uspjela potrošiti tek trećinu novca i to isključivo za hitne popravke. Kad je u pitanju obnova, ministar Horvat je ubrzao javnu nabavu novim Pravilnikom no stručnjaci tvrde da će to još dodatno usporiti obnovu zbog Odredbi koje u nekim segmentima određuju stroža pravila od važećeg Zakona o javnoj nabavi.
Ilustracija | Foto: Vlada RH (Facebook), mpgi.gov.hr/
Do srijede 26. siječnja zaprimljena su čak 8193 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu. Radovi su završeni tek na 1195 objekata, a radovi se obavljaju na 1084 kuće, piše Jutarnji list.
Konkretno, država je uspjela hitno sanirati tek 14,6 posto kuća, na što je potrošila gotovo 50 milijuna kuna. Od toga je iz donacija potrošeno gotovo 39 milijuna kuna, a 11,2 milijuna kuna iz državnog proračuna. Ostatak novca donacija potrošit će se isključivo za nekonstrukcijsku obnovu privatnih kuća. Neutrošena sredstva (66 mil. kuna) prenesena su na ovu godinu.
Netransparentno trošenje
Podaci o trošenju novca za nekonstrukcijsku obnovu, barem dosad, bili su potpuno netransparentni iako je ministar financija Zdravko Marić rekao kako očekuje transparentan način izvještavanja kada se donosila odluka. Središnji državni ured, prema Vladinoj odluci, dužan je mjesečno izvještavati Vladu o utrošku sredstava prikupljenih u akciji.
Središnji državni ured samo je početkom siječnja objavio jedan jedini dokument s tek jednom tablicom u kojoj su prikazali koliko je novca potrošeno svakog mjeseca do kraja prošle godine na nekonstrukcijsku obnovu. Bez detaljnih specifikacija. Sada najavljuju i da će se od ovog tjedna na web-stranici Ureda objavljivati detaljnija mjesečna izvješća o utrošenom novcu, broju dovršenih kuća i kuća onih na kojima se još radi.
Kažu i kako se izvješća o aktivnostima tjedno dostavljaju Stožeru civilne zaštite, a periodično i jedinicama lokalne samouprave te Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ubrzana javna nabava, ali obnova će ići još sporije
– Napravljen je transparentan sustav javnih poziva u e-Oglasniku javne nabave za sve nabave veće od 20.000 kuna te je skraćen žalbeni postupak. Smatram da u segmentu javne nabave više nema prepreka da se dinamika ugovaranja drastično poveća, najavio je ministar Darko Horvat ovih dana, referirajući se na novi Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove.
Pravilnik možete pročitati ovdje:
Loading...
Reload document 
Open in new tab U njemu je najznačajnija izmjena da se uvodi nabava na temelju okvirnih sporazuma, odnosno da se može skratiti i pojednostaviti postupak nabave roba, radova ili usluga. Jedan od komentara u postupku e-savjetovanja odnosio se na to da će se ovim Pravilnikom samo oduljiti proces.
Odredbe Pravilnika u nekim segmentima određuju stroža pravila od samog važećeg Zakona o javnoj nabavi. Stručna javnost dulje vrijeme ukazuje na izrazito niske pragove javne nabave u odnosu na pragove nabave Europske unije. Najavom podizanja pragova u postupcima nabave otvorilo se pitanje mogućih koruptivnih radnji, piše Jutarnji, pa su vjerojatno zato načela nabave definirana krajnje restriktivno.
– Posljedično, predloženim rješenjima dodatno će se oduljiti proces nabave, stoji u navedenom komentaru Društva građevinskih inženjera Zagreb čiji nam je predsjednik Zdravko Jurčec potvrdio da i dalje stoje kod tog stava.
Ako želite saznati više o modulu jednostavne nabave, kliknite ovdje.
