O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

SE Korlat vizualizacija | foto: HEP
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te Europskom investicijskom bankom (EIB) sklopila ugovore o financiranju izgradnje Sunčane elektrane Korlat. Ukupna vrijednost obaju ugovora o kreditu iznosi 62 milijuna eura.
Od ukupnog iznosa 31,62 milijuna eura kredit je EBRD-a, a 30,38 milijuna eura kredit EIB-a. Na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske, krediti su osigurani državnim jamstvom do 80 posto ukupne vrijednosti.
Sunčana elektrana Korlat najveći je projekt sunčane elektrane u Hrvatskoj s ishođenom građevinskom dozvolom. Instalirana snaga elektrane iznosit će 99 MW (megavata), a priključna 75 MW. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat od 165 milijuna kWh (kilovatsati) zelene električne energije bit će dovoljna za opskrbu oko 50 tisuća kućanstava.
SE Korlat će uz postojeću vjetroelektranu na lokaciji u blizini naselja Korlat, udaljenoj oko sedam kilometara od Benkovca, koja je u pogonu od 2021. godine, činiti obnovljivi hibridni energetski park.
– Projekt SE Korlat obuhvaća izgradnju sunčane elektrane na površini od oko 150 hektara, infrastrukture za priključak na 110 kV prijenosnu mrežu te pomoćnog objekta za skladištenje i upravljanje energetskim parkom. Početak radova na izgradnji SE Korlat očekuje se u prvom tromjesečju 2025. te bi elektrana mogla početi s radom tijekom 2026. godine, izvještavaju iz HEP-a.
Kako piše forbes.n1info.hr HEP na natječaju HROTE-a nije uspio osigurati poticaje, odnosno ugovor o tržišnoj premiji jer su privatni developeri dali bolje ponude.
U kvoti za velike projekte sunčanih elektrana, dobitno ih je na natječaju bilo ukupno devet, a najveći među njima je bio snage 150 megavata. Radi se o sunčanoj elektrani Promina koju će graditi tvrtka u vlasništvu velikog španjolskog developera Acciona Energia. Ova se investicija procjenjuje na više od 100 milijuna eura.
Ovaj projekt još nema građevinsku dozvolu, te je u proceduri njeno ishođenje. Ipak, očekuje se, SE Promina, bi trebala biti puštena u trajni pogon do 2028. godine. To će tada biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.
Otvorena je hrvatska bušotina za 140 milijuna eura vrijednu ORC geotermalnu elektrana, najveću u EU, doznajte ovdje detalje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ugovoren milijunski projekt budućnosti: U Slavoniji na ključnoj lokaciji žele graditi skladište CO₂
Zanimljiv projekt obuhvaća izradu Atlasa geoloških struktura pogodnih za trajno skladištenje CO₂, ali i studiju vezanu uz potencijalnu lokaciju.
15:16 1 d 24.04.2026
Sada je prilika! Produžen je rok za grupnu nabavu solara, dobiva se 30% popusta na panele
Zelena energetska zadruga za grupnu nabavu već je obuhvatila 140 sudionika, a broj raste, što ne čudi jer je ušteda značajna.
15:14 1 d 24.04.2026
Revolucija! Stižu 'nevidljivi' solari, postaju dio crijepa, a moći će se ugraditi na svaki krov
Solarizirani crjepovi mogli bi zamijeniti dio standardnih krovnih materijala u budućnosti, te otvoriti put prema arhitekturi bez vidljivih ćelija.
11:51 7 d 18.04.2026
Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%.
15:26 15 d 10.04.2026
Kuća u dinama sastavljena kao puzzle, i to u jednom danu: Čudesan koncept prati gibanje pijeska
Na jugu Nizozemske, u osjetljivom krajoliku dina otoka Goeree-Overflakkee, nastala je kuća koja ne dominira prostorom, već ga prati i nadopunjuje.
16:07 23 d 02.04.2026
Gradi se mreža budućnosti: Pregled ultra brzih e-punionica u Hrvatskoj koje mijenjaju igru
Hrvatska ubrzano širi mrežu ultra brzih punionica, ali unatoč desecima operatera i novim ulaganjima, postoji jedna ključna prepreka.
08:07 27 d 29.03.2026
Završen Park Pile u Dubrovniku: Nova urbana oaza pod zidinama oživjela
Materijali korišteni u projektu birani su s naglaskom na trajnost, otpornost na mediteranske uvjete i uklapanje u ambijent.
16:23 33 d 23.03.2026