O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Marina Zajec u Bauštela.hr podcastu | Foto: Mia Brdarić
Osim pozitivnih karakteristika drva i slame prilikom potresnih gibanja, prirodni materijali za gradnju imaju i brojne druge prednosti. Lagani su, takve građevine relativno se brzo grade, a proizvodni proces po pitanju klimatskog utjecaja ima ne samo neutralan, već negativan otisak CO2. Slama upija ugljični dioksid, no klijenti nekada strahuju oko vatrootpornosti drva i slame, a arhitektica Marina Zajec razbila je tabue o toj temi.
Kada se materijal izolira na odgovarajući način, primjerice glinenom žbukom, straha nema i ‘prirodni’ zidovi zadovoljavaju sve zahtjeve struke, potvrdila je. Osim požarne zaštite, žbuka nudi i zvučnu zaštitu te doprinosi stabilnosti, a daje i estetski pečat prostoru. Zajec je izložila zašto se odlučiti za glinenu žbuku koja je prirodnog sastava, umjesto za standardnu industrijsku žbuku.
Prije svega, razlog odabira glinene, umjesto standardne industrijske žbuke njen je prirodni sastav. To znači da glinena žbuka ne sadrži dodatne, hlapljive sastojke. Odnosno ne ispušta u prostor štetne organske spojeve. Glinena žbuka iz tog razloga posebno je pogodna za alergičare ili osobe koje imaju bilo kakve poteškoće dišnog sustava, ali pogodna je i za regulaciju temperature i vlage.
– Ona preuzima, kada zapravo vlaga u zraku naraste, ona preuzme to na sebe, a onda ju otpušta kada je zrak suhi. Tako zapravo stvara tu ugodnu mikroklimu prostora. Isto tako pomaže vrlo kod, ovog, toplinskoj, karakteristikama sustava. Znači, to je veća masa koja onda isto pomaže da se zid ne bi pretjerano hladio ili zagrijavao, ovisno o vremenskim uvjetima, a isto je odlično zapravo zaštita ovakvih drvenih i slamnatih sustava dodatno štiti od požara. Znači, sad kad vi nanesete glinenu žbuku iznutra, zid za 30 minuta postaje 90 minuta vatre otporan tako da ima puno, ono, pozitivnih svojstava, rekla je Zajec o pozitivnim svojstvima glinene žbuke kao izolacijskog materijala.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovala arhitektica Marina Zajec pogledajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ugovoren milijunski projekt budućnosti: U Slavoniji na ključnoj lokaciji žele graditi skladište CO₂
Zanimljiv projekt obuhvaća izradu Atlasa geoloških struktura pogodnih za trajno skladištenje CO₂, ali i studiju vezanu uz potencijalnu lokaciju.
15:16 1 d 24.04.2026
Sada je prilika! Produžen je rok za grupnu nabavu solara, dobiva se 30% popusta na panele
Zelena energetska zadruga za grupnu nabavu već je obuhvatila 140 sudionika, a broj raste, što ne čudi jer je ušteda značajna.
15:14 1 d 24.04.2026
Revolucija! Stižu 'nevidljivi' solari, postaju dio crijepa, a moći će se ugraditi na svaki krov
Solarizirani crjepovi mogli bi zamijeniti dio standardnih krovnih materijala u budućnosti, te otvoriti put prema arhitekturi bez vidljivih ćelija.
11:51 7 d 18.04.2026
Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%.
15:26 15 d 10.04.2026
Kuća u dinama sastavljena kao puzzle, i to u jednom danu: Čudesan koncept prati gibanje pijeska
Na jugu Nizozemske, u osjetljivom krajoliku dina otoka Goeree-Overflakkee, nastala je kuća koja ne dominira prostorom, već ga prati i nadopunjuje.
16:07 23 d 02.04.2026
Gradi se mreža budućnosti: Pregled ultra brzih e-punionica u Hrvatskoj koje mijenjaju igru
Hrvatska ubrzano širi mrežu ultra brzih punionica, ali unatoč desecima operatera i novim ulaganjima, postoji jedna ključna prepreka.
08:07 27 d 29.03.2026
Završen Park Pile u Dubrovniku: Nova urbana oaza pod zidinama oživjela
Materijali korišteni u projektu birani su s naglaskom na trajnost, otpornost na mediteranske uvjete i uklapanje u ambijent.
16:23 33 d 23.03.2026