Odabrano idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva! Vizija postaje stvarnost
18:38 11 h 23.02.2026

ugradnja novog bojlera | foto: Freepik
Plinski bojleri na putu su da postanu muzejski izlošci. Računi za plin postaju sve skuplji, a masovnija je potražnja za alternativnim oblicima grijanja u kućanstvima. Domaći potrošači najčešće sve više koriste toplinske pumpe i solarne elektrane. Pripomogla je i nužna energetska obnova stambenih zgrada.
U kontinentalnoj Hrvatskoj, većina stanovnika i dalje se grije na plin jer su cijene, za razliku od većine Europe, i dalje prihvatljive. No, pitanje je koliko će dugo još državne subvencije omogućavati da ovaj način grijanja bude financijski isplativ. Nizozemska već sada ima šest puta skuplji plin od Hrvatske, piše portal hrt.hr.
Hrvatski građani uskoro bi mogli doživjeti tri puta skuplje cijene plina jer bi se nakon izbora mogle smanjiti ili u potpunosti ukinuti subvencije. Mišljenje je to profesora Nevena Duića, s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog FSB-a.
U kućanstvima sedam europskih država, nećete više vidjeti plinske bojlere. Njihova je ugradnja u nove zgrade zabranjena. U zakonima su im obično propisani nameti vezani za emisiju stakleničkih plinova pa im je plin ionako skup, a novi njemački zakon o grijanju nalaže da se u novogradnju može postaviti samo onaj sustav koji uključuje najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.
Ulaganje u plinske bojlere, jednostavno više nije isplativo. Do 2030. države članice EU-a trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu, a u stambenim zgradama cilj je smanjiti potrošnju za 20 posto do 2035. godine te do 2050. postići klimatsku neutralnost.
Ukoliko ste se ikad željeli uhvatiti u koštac s procesom pražnjenja bojlera, sve potrebne informacije saznajte ovdje!