O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Solarni paneli, ilustracija | foto: Unsplash
Naša sugovornica nam je rekla kako se do sada tri puta prijavljivala. Prvi put je bilo 2020. godine, kada nisu prošli jer je došlo do kolapsa s prijavljivanjem – kad su se prijavili, bili su daleko od broja prijava za koja su su bila predviđena sredstva. Tada su se prijavili za stolariju, fasadu i kotlovnicu.
Godinu nakon su kao projekte prijavili fasadu i dizalicu topline, jer su stolariju financirali sama. Tada su dobili sredstva, a prisjećajući se unazad, kaže da da su bili pametniji, mogli su odmah prijaviti i solarnu elektranu. Upravo se s tim projektom prijavljuju ove godine.
– Za ovaj natječaj smo se prijavili jer ionako planiramo postaviti elektranu iduće godine, a zašto ne bi smanjili osobni trošak ako postoji prilika. Kod sakupljanja dokumentacije nije bilo nikakvih problema jer smo sve osim projekta, ponude i suglasnosti od Elektre imali od prošlog natječaja. Kako su radovi financirani prošlim natječajem ovaj mjesec završeni trebali smo novi energetski certifikat, koji mi ionako treba zbog dokumentacije za povrat sredstava iz fonda. Sve zajedno je trajalo nekih 15 dana, otkrila nam je Sremić, koja dolazi iz Šćitarjeva u Velikoj Gorici.
Kako nam je objasnila, prijava kao prijava ne košta ništa. Ono što se mora platiti jest energetski certifikat, koji košta 2.500 kuna. Ako se kao i ona, prijavljujete za solarnu elektranu, projekt će vas koštati isto toliko. Kako nam je objasnila, ove godine su morali platiti obje stvar jer im je trebao novi certifikat – ‘odradili’ su stvari koje su dobili u prethodnoj prijavi, pa je došlo do značajne promjene u energetskom razredu iz razreda D, C su prešli u razred B, A+.
– Mi što znamo, znamo iz svog prijašnjeg iskustva i definitivno vam mogu reći da je jedan od najvećih problema što ljudi ne razumiju što znači energetska obnova. Sljedeći problem je transparentnost samih prijava i obrade podataka i vrijeme koje je potrebno fondu da pošalje bilo kakvu informaciju. Osobno mislim da je prošli natječaj bio efikasniji i pošteniji što se samih prijava tiče, ali što je tu je. Ako se želiš prijaviti, prijavit ćeš se kako god da prijava ide, rekla je Sremić.
Kako nam je objasnila, ove godine je poziv drugačiji jer je točno određeno u kojem razredu mora biti kuća da bi se uopće moglo prijaviti, i upravo tu je došlo do nezadovoljstva i kritika. Kako nam je rekla, zna jako puno ljudi koji misle da je taj uvjet glupost.
– Dakle, ako vi nemate fasadu, dobre prozore, izoliran tavan….. Ne možete se prijaviti za dizalicu topline jer gubici energije su preveliki i to nema smisla. Isto tako i za solarnu elektranu. Ako imate, karikiram, razred D i stavite solarnu elektranu, vi ste i dalje u tom razredu, znači niste postigli ništa. Sve to ima svoje, a pojedinci to ne shvaćaju, komentirala je Sremić.
Izdvojila je i one koji su dobili sredstva na prethodnim natječajima, a nisu se pridržavali certifikatorovih preporuka i onoga za što su na kraju krajeva tražili sredstva. Takvi kod zahtjeva za isplatu dobe odbijenicu i nije im jasno zašto. Kako je zaključila naša sugovornica, jasno je da takvima uopće nije jasan koncept, kao ni samo značenje energetske obnove.
Sremić nam je tako objasnila i kako izgleda sam proces: certifikator kod izrade certifikata, odnosno njegovog objašnjenja, predlaže minimalne mjere koje zadovoljavaju kriterije za prelazak u viši razred. Vrlo je jednostavno – ako se to ne ispoštuje, nema sredstava. I tu onda dolazi do nezadovoljstva, sažela nam je Sremić.
Naša sugovornica nam je rekla kako se ove godine promijenio i način predaje prijava. Kako se sjetila, prošle godine se sve predavalo preko e-prijave. Kliknulo bi se na sustav u 9:00, dobilo bi se redni broj i to bi bilo to. Ove godine se sve šalje poštom, a to joj se ne sviđa.
– Ove godine se to na USB sticku slalo preporučeno poštom, što je takva glupost da veća ne može biti. Niti se zna pod kojim rednim brojem je prijava, niti kako će fond to obrađivati kojim redoslijedom, niti kad će početi obrađivati, ništa. Niti koliko je prijava došlo u fond. U pošti je moglo doći do oštećenja pošiljke i što oni kad otvore, USB stick oštećen i automatski ispadaš, rekla je Sremić.
Bez obzira na sve ovo, zanimalo nas je što očekuje od ovogodišnjeg natječaja, a ona nam je samo rekla – ‘nadam se’. Otkrila nam je da su na natječaju poprilično rigorozni što se tiče dokumentacije, ali i da je njezina prijava ispunila sve uvjete, pa da čak imaju i više nego što bi im trebalo kako bi se javili na natječaj. Ipak, dok fond ne pošalje svoj odgovor – nitko ne može biti siguran.
Podsjećamo, objavljen je novi Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Za mjeru je izdvojeno gotovo 100 milijuna kuna, a po obiteljskoj kući će se dodjeljivati do 128 tisuća kuna. Više o tome pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ugovoren milijunski projekt budućnosti: U Slavoniji na ključnoj lokaciji žele graditi skladište CO₂
Zanimljiv projekt obuhvaća izradu Atlasa geoloških struktura pogodnih za trajno skladištenje CO₂, ali i studiju vezanu uz potencijalnu lokaciju.
15:16 1 d 24.04.2026
Sada je prilika! Produžen je rok za grupnu nabavu solara, dobiva se 30% popusta na panele
Zelena energetska zadruga za grupnu nabavu već je obuhvatila 140 sudionika, a broj raste, što ne čudi jer je ušteda značajna.
15:14 1 d 24.04.2026
Revolucija! Stižu 'nevidljivi' solari, postaju dio crijepa, a moći će se ugraditi na svaki krov
Solarizirani crjepovi mogli bi zamijeniti dio standardnih krovnih materijala u budućnosti, te otvoriti put prema arhitekturi bez vidljivih ćelija.
11:51 7 d 18.04.2026
Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%.
15:26 15 d 10.04.2026
Kuća u dinama sastavljena kao puzzle, i to u jednom danu: Čudesan koncept prati gibanje pijeska
Na jugu Nizozemske, u osjetljivom krajoliku dina otoka Goeree-Overflakkee, nastala je kuća koja ne dominira prostorom, već ga prati i nadopunjuje.
16:07 23 d 02.04.2026
Gradi se mreža budućnosti: Pregled ultra brzih e-punionica u Hrvatskoj koje mijenjaju igru
Hrvatska ubrzano širi mrežu ultra brzih punionica, ali unatoč desecima operatera i novim ulaganjima, postoji jedna ključna prepreka.
08:07 27 d 29.03.2026
Završen Park Pile u Dubrovniku: Nova urbana oaza pod zidinama oživjela
Materijali korišteni u projektu birani su s naglaskom na trajnost, otpornost na mediteranske uvjete i uklapanje u ambijent.
16:23 33 d 23.03.2026