Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026

Fazno promjenjivi materijali, ilustracija | foto: Unsplash
Potvrda nevjerojatnih svojstava ovakvih materijala je činjenica da se koriste u izradi opreme za putovanja u svemir. Razvoj tehnologije fazno promjenjivih materijala je financirala NASA u svrhu poboljšanja prvih svemirskih odijela iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Trebao im je materijal koji može apsorbirati, zadržavati i ispuštati toplinu po potrebi, te zaštiti astronaute od ekstremnih temperatura u svemiru.
Kod običnih materijala količina primljene topline izravno je proporcionalna promjeni temperature izvora toplinskog zračenja. Logično, zar ne? No to je istina samo do trenutka kada materijal prelazi u drugo agregatno stanje, npr. ako kipućoj vodi povisite temperaturu zagrijavanja, temperatura vode će ostati ista.
Fazno promjenjivi materijali se ponašaju kao spremnici temperature, odnosno primaju toplinu iz okoliša, a da pritom ne dolazi do povišenja temperature materijala već samo do promjene agregatnog stanja. U tom trenutku prelazi iz krutog u tekuće stanje. Pri hlađenju, materijal se vraća u čvrsto agregatno stanje, otpuštajući latentnu toplinu u okoliš.
Postoje tri vrste fazno promjenjivih materijala, a to su organski, anorganski i biološki
Organski fazno promjenjivi materijali su najčešće korišteni: parafini, masne kiseline, i šećerni alkoholi. Parafin je kemijski inertan, netoksičan, pouzdan i biokompatibilan.
Anorganski fazno promjenjivi materijali imaju širi temperaturni raspon reakcije, a najčešće se koriste soli hidrata. Soli hidrata su netoksične, nezapaljive, a temperature taljenja su im u rasponu od 5° C do 130° C, što je pogodno za primjenu u zgradama.
Postoje i bio-fazno promjenjivi materijali koji se dobivaju od životinjskih masti, poput goveđeg loja i masti i ulja iz biljka kao što su palme, kokos i soja. Žao mi je, ali bio-fazno promjenjivi materijali nisu veganski, ali su netoksični i mogu se reciklirati kroz tisuće ciklusa bez propadanja materijala. Također su kemijski stabilni i imaju veći stupanj otpornosti na požare.
Za tekstilne i građevinske potrebe koriste se materijali s temperaturom taljenja u rasponu od približno 18° do 26° C, temperaturama ugodnim za ljudski organizam. Važno je napomenuti da isti materijali neće biti jednako učinkoviti u svim klimatskim područjima. Za hladnija područja preporučuju se materijali čija je temperatura taljenja u rasponu od 18-22°C. Za toplija područja prikladniji su materijali s temperaturom taljenja između 22° i 26°C. Materijali s nešto višim talištem se koriste u izradi solarnih kolektora, u sustavima podnog centralnog grijanja te za zaštitu telekomunikacijskih postrojenja i elektroničke opreme.
U građevinarstvu se koriste fazno promjenjivi materijali na nosačima s mikro-inkapsuliranim fazno promjenjivim materijalima poput SmartBoard™ gips-kartonskih ploča i CelBloc- Plus™ porobetonskih blokova, i u obliku mikrokapsula poput Micronal® (BASF) sfera koje izgledaju kao mikronske mirisne kuglice za rublje. Mikrokapsulirani materijali mogu se postavljati u zidne šupljine ili instalirati kao dio izolacijskog sustava potkrovlja.

Izgled mikrografa PMC kapsule, ilustracija | foto: Unsplash
Ovakvi materijali su se do sada ugrađivali u podne, zidne i stropne konstrukcije u obliku gipsanih žbuka i ploča za suhu gradnju, uglavnom obloženi parafinom. Parafinski ugljikovodični uglavnom imaju dobar utjecaj, no povećavaju zapaljivosti materijala na kojem se nalazi, zbog čega se više koriste materijali s masnim kiselinama ili hidratima anorganskih soli. U novije vrijeme se takvi materijali ugrađuju i u pametne ovojnice zgrada. Pametne ovojnice zgrada omogućuju prirodno hlađenje prostora prema temperaturnim promjenama. Kružni tok s tri crpke može klimatizirati zgradu po nivoima i po pojedinačnim prostorijama.
Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
11:25 2 d 13.05.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 2 d 13.05.2026
Superblok je postao međunarodni primjer klimatski prilagođenog urbanog razvoja. Stanovnici su oduševljeni.
16:27 2 d 13.05.2026
Novi život za planinsku kuću uz jezero: Čelična ventilirana fasada za otpornost na požar
Faulkner Architects projektirao je planinsku kuću u Kaliforniji obloženu Corten čelikom, otpornu na požare i uklopljenu u šumski krajolik.
10:47 5 d 10.05.2026
Nije samo postaviti panele: Što sve stoji iza gradnje jedne solarne elektrane?
Električni dio sustava uključuje polaganje DC i AC kabela, njihovu zaštitu te spajanje na pretvarače koji pretvaraju istosmjernu u izmjeničnu struju.
09:05 13 d 02.05.2026
EU ima plan od 6 točaka za neovisnost: Milijarde za elektrifikaciju koje će moći povući i Hrvatska
Na uvoz energije EU troši ogromna sredstva, a situacija je dugoročno neodrživa. No, tu su konkretni planovi koji bi trebali promijeniti 'igru'.
09:05 13 d 02.05.2026
'Luda' crvena koliba u šumarku: Ima sve za život izvan mreže, od eko WC-a do bakrene kade
Cucu Cabin u Irskoj spaja održivost, dizajn i mir prirode. Radi na solarnu energiju i skriva niz genijalnih detalja.
09:10 14 d 01.05.2026