Odabrano idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva! Vizija postaje stvarnost
18:38 13 h 23.02.2026

Fazno promjenjivi materijali, ilustracija | foto: Unsplash
Potvrda nevjerojatnih svojstava ovakvih materijala je činjenica da se koriste u izradi opreme za putovanja u svemir. Razvoj tehnologije fazno promjenjivih materijala je financirala NASA u svrhu poboljšanja prvih svemirskih odijela iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Trebao im je materijal koji može apsorbirati, zadržavati i ispuštati toplinu po potrebi, te zaštiti astronaute od ekstremnih temperatura u svemiru.
Kod običnih materijala količina primljene topline izravno je proporcionalna promjeni temperature izvora toplinskog zračenja. Logično, zar ne? No to je istina samo do trenutka kada materijal prelazi u drugo agregatno stanje, npr. ako kipućoj vodi povisite temperaturu zagrijavanja, temperatura vode će ostati ista.
Fazno promjenjivi materijali se ponašaju kao spremnici temperature, odnosno primaju toplinu iz okoliša, a da pritom ne dolazi do povišenja temperature materijala već samo do promjene agregatnog stanja. U tom trenutku prelazi iz krutog u tekuće stanje. Pri hlađenju, materijal se vraća u čvrsto agregatno stanje, otpuštajući latentnu toplinu u okoliš.
Postoje tri vrste fazno promjenjivih materijala, a to su organski, anorganski i biološki
Organski fazno promjenjivi materijali su najčešće korišteni: parafini, masne kiseline, i šećerni alkoholi. Parafin je kemijski inertan, netoksičan, pouzdan i biokompatibilan.
Anorganski fazno promjenjivi materijali imaju širi temperaturni raspon reakcije, a najčešće se koriste soli hidrata. Soli hidrata su netoksične, nezapaljive, a temperature taljenja su im u rasponu od 5° C do 130° C, što je pogodno za primjenu u zgradama.
Postoje i bio-fazno promjenjivi materijali koji se dobivaju od životinjskih masti, poput goveđeg loja i masti i ulja iz biljka kao što su palme, kokos i soja. Žao mi je, ali bio-fazno promjenjivi materijali nisu veganski, ali su netoksični i mogu se reciklirati kroz tisuće ciklusa bez propadanja materijala. Također su kemijski stabilni i imaju veći stupanj otpornosti na požare.
Za tekstilne i građevinske potrebe koriste se materijali s temperaturom taljenja u rasponu od približno 18° do 26° C, temperaturama ugodnim za ljudski organizam. Važno je napomenuti da isti materijali neće biti jednako učinkoviti u svim klimatskim područjima. Za hladnija područja preporučuju se materijali čija je temperatura taljenja u rasponu od 18-22°C. Za toplija područja prikladniji su materijali s temperaturom taljenja između 22° i 26°C. Materijali s nešto višim talištem se koriste u izradi solarnih kolektora, u sustavima podnog centralnog grijanja te za zaštitu telekomunikacijskih postrojenja i elektroničke opreme.
U građevinarstvu se koriste fazno promjenjivi materijali na nosačima s mikro-inkapsuliranim fazno promjenjivim materijalima poput SmartBoard™ gips-kartonskih ploča i CelBloc- Plus™ porobetonskih blokova, i u obliku mikrokapsula poput Micronal® (BASF) sfera koje izgledaju kao mikronske mirisne kuglice za rublje. Mikrokapsulirani materijali mogu se postavljati u zidne šupljine ili instalirati kao dio izolacijskog sustava potkrovlja.

Izgled mikrografa PMC kapsule, ilustracija | foto: Unsplash
Ovakvi materijali su se do sada ugrađivali u podne, zidne i stropne konstrukcije u obliku gipsanih žbuka i ploča za suhu gradnju, uglavnom obloženi parafinom. Parafinski ugljikovodični uglavnom imaju dobar utjecaj, no povećavaju zapaljivosti materijala na kojem se nalazi, zbog čega se više koriste materijali s masnim kiselinama ili hidratima anorganskih soli. U novije vrijeme se takvi materijali ugrađuju i u pametne ovojnice zgrada. Pametne ovojnice zgrada omogućuju prirodno hlađenje prostora prema temperaturnim promjenama. Kružni tok s tri crpke može klimatizirati zgradu po nivoima i po pojedinačnim prostorijama.