Odabrano idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva! Vizija postaje stvarnost
18:38 10 h 23.02.2026

Beč, ozelenjavanje fasada, ilustracija | foto: Unsplash
Zelene gradske površine, osim što će tijekom cijele godine uljepšavati ulice grada, ljeti će imati posebnu ulogu u snižavanju sve viših temperatura zraka kreirajući pritom zelene zone kojima se čuva bioraznolikost.
Podatak da se Beč iz godine u godinu sve više trudi postati velika zelena prijestolnica Europe nije novost. Naime, austrijsku metropolu krasi čak 53 posto zelenih gradskih površinama, a gradske vlasti taj postotak konstantno nastoje povećati pa se na gotovo svakom koraku kreiraju male zelene oaze za odmor i opuštanje građana.
Jedan od razloga zbog kojeg grad postaje zelena metropola je olakšavanje života njegovih građana tijekom ljetnih visokih temperatura koje su, zbog klimatskih promjena, neprekidnom porastu.
Zelenim nastojanjima Beča svjedoče i posljednji projekti gradskih vlasti među kojima je i onaj kreiranja zelene oaze unutar grada u kojoj će građani svjedočiti transformaciji betonskog prometnog čvora u zonu za opuštanje.
No, svojim novim projektom gradske vlasti odlaze korak dalje. Plan je, kako navode, sufinancirati ozelenjavanje fasada, krovišta i unutarnjih dvorišta i to iznosima od 3.000 do 20.000 eura.
Pozitivni čimbenici zelenih gradskih površina su broji. Osim što kreiraju estetski privlačne zone, zelene površine isparavaju vodu, kreiraju zone ugodne temperature te postaju stanište za životinje i insekte čime se pospješuje očuvanje bioraznolikosti.
Prema trenutno dostupnim podacima površine krovnih terasa u Beču iznose 5.000 hektara, a njihovo ozelenjavanje vlasti Beča sufinancirat će s iznosom od 5.200 eura, dok će za ozelenjavanje unutarnjih dvorišta Bečani moći dobiti i do 3.200 eura.
Zelenoj priči Beča svjedoče i brojne zelene oaze koje su kreirane u posljednjih nekoliko godina, točnije njih 225. Prema navodima Jürgena Czernohorszkyja svaka zelena oaza pozitivno utječe na gradsku klimu, građanima pruža mjesto za odmor i hladovinu, a zbog isparavanja tijekom ljetnih mjeseci služi i kao zona za rashlađivanje.
– Grad Beč potiče svoje građane da ozelenjivanjem svojih životnih prostora pridonose povećanju životne kvalitete i biološkoj raznovrsnosti u gradu, navodi Czernohorszky, prenose Pametni gradovi.
U austrijskoj prijestolnici godišnje se posadi i do 4.500 stabala, a prema planu do 2025. godine uredit će se i dodatnih 400.000 kvadratnih metara zelenih površina. Za borbu protiv klimatskih promjena, kao i njihovih posljedica, u narednom periodu od četiri godine Grad Beč na raspolaganje je stavio ukupno 100 milijuna eura.