U 2022. godini su dovršeni bitni građevinski projekti u Hrvatskoj: Donosimo pregled godine
Građevinski sektor je napokon uspio malo zaživjeti nakon velike krize koja se dogodila 2020. godine sa silnim zatvaranjima zbog pandemije. U Hrvatskoj je tako dovršeno nekoliko velikih projekata, a počeli su i radovi na onima koji će tek nekad u budućnosti u potpunosti promijeniti izgled Lijepe naše. Donosimo kratki pregled 2022. godine.
Najveći građevinski projekti u Hrvatskoj 2022. godina, foto: Vlada RH, Screenshot YouTube, Westgate Tower (obrada bauštela.hr)
Građevinski sektor je jedan od najvećih u Hrvatskoj – prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, zapošljava više od 108 tisuća ljudi. I ove godine je u Hrvatskoj dovršeno nekoliko velikih i bitnih projekata, ali su isto tako potpisani i novi ugovori te započeti novi radovi, čiji kraj možemo očekivati već nekad u 2023. godini. Donosimo detaljan pregled svega što se radilo, ali i onoga što nas tek čeka.
Žičara Sljeme
Nakon što je natječaj za radove na izgradnji nove žičare otvoren već 2018. godine, otvorenje same žičare smo dočekali 23. veljače 2022. godine. Trasa nove žičare je osvijetljena, pokrivena video nadzorom i audio sustavom. Širina koridora je 16 metara, ukupna nagibna duljina iznosi 5.017 m, a visinska razlika između donje i gornje postaje je 754 metra.
Na trasi žičare izgrađena je Kutna građevina kao i međustanica Brestovac te 29 stupnih mjesta sa 34 stupa, koji su visoki od 6,05 do čak 43,51 metra, ovisno o konfiguraciji terena. bitno je napomenuti i to da se kreće brzinom od 6 m/s, a glavni pogon su dva elektromotora od 600 kW, uz pomoćni pogon dizelskog motora od 229 kW. Žičaru nosi 34 stupova koji su smještenih na 29 stupnih mjesta, a njihova visina ide od 6 do 42 metara. Više o tome možete saznati ovdje.
Žičara sljeme, foto: Facebook; ZET-Zagrebački električni tramvaj
Dalmatia Tower
U 2022. godini je Hrvatska dobila i novi najviši objekt – neboder Dalmatia Tower u Splitu, visok 135 metara. Radovi su dovršeni 12. svibnja 2022. godine, kada je u popodnevnim satima postavljen posljednji element arhitektonskog oblikovanja splitskog Dalmatia Towera na kojem se simbolično, za kraj radova, zavijorila i hrvatska trobojnica.
Nekoliko mjeseci nakon, došlo je do problema – utvrđeno je da su se građevinski radovi izvodili bez građevinske dozvole. Dijelovi nebodera su se izgradili drugačije nego kako je projekt izgledao kada je pobijedio na natječaju, a Grad nije odobrio izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Više o tome možete pročitati ovdje.
Westgate Tower
Pelješki most
Svakako je godinu ponajprije obilježilo otvaranje Pelješkog mosta, s kojim je prilikom otvaranja 26. srpnja, napokon povezana cijela Hrvatska. Bio je to prvi projekt sufinanciran europskim sredstvima, a na kojem je izvođač radova bila kineska firma. Samo otvaranje mosta je obilježio spektakularan vatromet, za vrijeme kojeg su se Rimčeva Nevera i auto Nike Pulića mimoišli na sredini mosta.
Most dug gotovo dva i pol kilometara gradio se 1.277 dana, a u rasponsku konstrukciju ugrađeno oko 33.600 tona čelika. Most je poseban i po tome što je prvi put temeljenje izvršeno s pilotima u komadu od 130 metara. Koristila se ogromna količina građevinskih materijala, je u most ugrađeno 1.100 tona kosih zatega i 68.000 tona betona. Sve detalje možete pronaći ovdje.
Pelješki most | Foto: Screenshot, YT
Koridor 5C
Prije samo nekoliko tjedana, 2. prosinca, otvorena je i nova dionica međunarodnog prometnog koridora 5C od Osijeka do Belog Manastira, dužine 25 kilometara. U pitanju je projekt težak 206,4 milijuna kuna, a Osijek je sada na svega dva sata udaljenosti od Budimpešte i Sarajeva.
Tom prilikom je napokon otvoren i najdulji most u Hrvatskoj, most Drava, dugačak 2,5 km. Most se gradio četiri godine – do 2012. do 2016. godine. Još 2018. godine je dovršena dionica duga 7 km, od čvora Osijek do mosta Halasica, ali dionica nije mogla biti puštena u promet dok nije bila otvorena dionica do Belog Manastira.
Koridor 5C, foto: Vlada RH
Campus Rimac
Vijest o početku gradnje ogromnog proizvodnog i razvojno-istraživačkog kampusa u vrijednosti od nevjerojatnih 200 milijuna eura je dospjela u javnost već u kolovozu 2021. godine, ali kroz 2022. godinu smo imali priliku vidjeti što nas očekuje u budućnosti. Novi Rimčev kampus će se nalaziti u Kerestincu kraj Svete Nedelje, a radovi bi trebali biti dovršeni u 2023. godini.
Kako je Rimac spomenuo, to gradi bez EU fondova ili poticaja, kao i bez kredita. Radove na kampusu izvodi samoborska građevinska tvrtka Facies, prema projektu studija 3LHD. U studenom je najavio i potencijalnu izgradnju još jednog kampusa, koji bi trebao biti još veći od ovog projekta.
Druga cijev tunela Učka
Intenzivno su se izvodili i radovi na drugoj cijevi tunela Učka, koji bi trebao biti pušten u promet u 2024. godini. Nova cijev tunela bit će dugačka 5.630 metara, što je za otprilike 500 metara duže nego prva cijev. Uz to, probit će se još 24 poprečna prolaza koja su ukupno dodatnih 1.500 metara posla. Glavni izvođač radova je Bina Istra, kojoj je glavni dioničar francuska građevina tvrtka Bouygues.
Za izgradnju se koristi ECOPact beton. ECOPact je brend Holcim Grupe za sve vrste betona koje imaju od 30 do 100% manji ugljični otisak od industrijskog standarda, a pokrenut je 2020. godine. Koristi se nekoliko različitih receptura betona, a svaka ima od 30 do 33% manji ugljični otisak. Više o tome možete saznati ovdje.
Radovi na izgradnji druge cijevi tunela Učka, foto: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Most Cetina
Mostom iznad rijeke Cetina će se spojiti dva tunela omiške obilaznice, a njegova predviđena duljina je otprilike 215 metara. Dva tunela koja spajaju most zajedno su dugačka preko dva kilometra, tunel Omiš dugačak je 1.471 metar, a tunel Komorjak 600 metara. Dovršetak mosta predviđen je najkasnije za ožujak 2023. godine, a vrijednost cijelog projekta iznosi oko 180 milijuna kuna.
Most iznad kanjona Cetine | foto: Bauštela.hr, Marko Matijević
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac
U Karlovcu je 28. srpnja potpisan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Projekt je vrijedan 2,721 milijardi kuna, a sufinancira ga Europska unija. Njime bi se trebala poboljšati konkurentnost luke Rijeka koja će na taj način biti povezanija s tržištima srednje Europe.
Pružna dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac duga je 44 kilometra i nalazi se na željezničkoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka. Izvođač radova je konzorcij STRABAG AG, STRABAG d.o.o., STRABAG Rail a.s. i s tvrtkom AŽD Praha s.r.o.. U sklopu projekta će se rekonstruirati svi postojeći mostovi, vijadukti i drugi objekti na trasi dionic, a izgradit će se tri nova podvožnjaka i četiri nadvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza. Sve detalje o ovom projektu možete pronaći ovdje.
Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, foto: screenshot YouTube
Stadion Pampas
Iako se nakon Svjetskog prvenstva u Katru uvelike govori o izgradnji novog stadiona u Zagrebu, pa je tako najavljeno da će se do kraja 2023. godine krenuti u izgradnju novog stadiona u Kranjčevićevoj, u Osijeku se već godinama gradi najmoderniji stadion u Hrvatskoj, stadion Pampas.
Iako se najavljivalo da će stadion biti gotov do kraja 2022. godine, čini se da će otvorenje stadiona biti tek u travnju 2023. godine. U ožujku je NK Osijek raskinuo ugovor s Eurokamenom za dovršavanje prve faze radova na stadionu Pampas, zbog dinamike izvođenja radova. Tada je odlučeno da će radove kraju privesti Strabag.
Stadion Pampas, 20. rujna | Screenshot/Facebook
