Najbolje od arhitekture u Hrvatskoj: Poslovna zgrada kao oaza, staklena vila i transformacija stare radionice

A- A+

11. lipnja 2025.

Estetika

Nina Šantek

A- A+

Jučer u 19 sati na Savskom nasipu je otvorena izložba najboljih domaćih arhitektonskih ostvarenja. Od 81 autoselektiranih radova, izbor je sužen na najuspjelijih 17, među kojima se biralo najbolje radove u četiri kategorije. Izboru lokacije za postav izložbe presudio je opus autora nagrađenog za životno djelo ‘Viktor Kovačić’, Krešimir Ivaniš, kojemu je na nasipu također dodijeljena nagrada. Odabrani radovi spajaju stambeno i poslovno te Zagreb, Zagorje i more.

GIO 2024. | foto: UHA

Isprva isključivo praktične, obrambene namjene, dva Savska nasipa sa sjeverne i južne strane rijeke Save u Zagrebu, građanima su danas omiljene zone rekreacije. Svima posebno drag dio je sjeverne krune nasipa između Savskoga i Mosta slobode, karakterističan po klupama, drvoredu i Aleji skulptura.

Još sedamdesetih, taj potez bio je ‘prazan’, a neki će znati da je autor njegovog uređenja poznati hrvatski arhitekt Krešimir Ivaniš, ovogodišnji dobitnik UHA-ine Nagrade ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo. Na toj značajnoj lokaciji Ivanišu je jučer, u sklopu otvorenja Godišnje nagrade arhitekata i arhitektica dodijeljena ista nagrada. Dodijeljene su i Nagrada ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, kao i Nagrada ‘Drago Galić’, Nagrade ‘Bernardo Bernardi’, te Nagrada ‘Neven Šegvić’.

Dobitnik nagrade Viktor Kovačić za životno djelo Krešimir Ivaniš | foto: Luka Dubroja (UHA)

Omiljena gradska šetnica

– Mnogi ne znaju da je kruna nasipa sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila obična hidrotehnička površina te da je upravo zahvaljujući zagovaranju, studijama i projektima Krešimira Ivaniša, u suradnji sa Zoranom Hebarom, Višnjom Možanić, Jadrankom Janjić i drugima – ovaj prostor koncipiran kao zelena gradska šetnica, s klupama, rasvjetom, drvoredom poljskog jasena čije vertikalno korijenje na neki način učvršćuje sam nasip, naglasio je Frano Petar Zovko u ime organizatora izložbe i dodjele nagrada, Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA).

Nadovezala se predsjednica UHA-e, Mia Roth Čerina, zamjenica predsjednice Hrvatske komore arhitekata, Arijana Korlaet, te dogradonačelnik Grada Zagreba, Luka Korlaet. Istaknuli su zadovoljstvo odabranom lokacijom za održavanje ovogodišnje izložbe te dodjelu nagrada. Potez Savskog nasipa uređen prema viziji arhitekta Ivaniša i suradnika, naknadno dopunjen Alejom skulptura, način je da izložba postigne dijalog arhitekture i društva, u čemu je, smatraju, cijela poanta struke. Nakon uvodnih govora dodijeljena su priznanja 17 nominiranih, a onda je krenula i dodjela nagrada.

Savski nasip | foto: Bauštela.hr

1. Nagrada ‘Viktor Kovačić’

Nagrada ‘Viktor Kovačić’ dodjeljuje se za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva. Posljednja dodijeljena, nagrada je pripala autorima iz Mikelić Vreš Arhitekata za Proizvodno-poslovnu zgradu Dubrovčan.

Objekt smješten u Dubrovčanu, mjestu unutar Krapinsko-zagorske županije, nedaleko od Zagreba. Jednoetažna građevina je ‘usidrena’ na rubu poslovno-proizvodne zone u razvoju na tri travnata humka, a karakterizira ju prizemna struktura kvadratnog tlocrta uokvirena naoko identičnim staklenim opnama koje podliježu rauličitim uvjetima ovisno o orijentaciji.

Nagrada ‘Viktor Kovačić’ dodijeljena Marinu Mikeliću iz Mikelić-Vreš Arhitekata za proizvodno-poslovnu zgradu u Dobrovčanu | foto: Luka Dubroja (UHA)

Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, MVA | foto: Prostoria

2. Nagrada ‘Drago Galić’

Nagrada ‘Drago Galić’ dodjeljuje se za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture. Ove godine, od dva nominirana rada, pripala je autorima Hrvoju Njiriću i Iskri Filipović za Double Villu Bukovac koja mijenja pojam modernog stanovanja na prekrasnoj zelenoj lokaciji u Zagrebu.

Radi se o dvije kuće što otkriva i naziv ‘duple’ vile, uvjetno dvojnog tipa. Izvorno, projekt je vođen ciljem realizacije što ekonomičnijeg tipa gradnje na maloj parceli, kako bi se kritički reartikuliralo stambenu gradnju. Ova arhitektura posebna je na više razina, od koncepta do materijala koji su priča za sebe.

Dobitnica nagrade ‘Drago Galić’, arhitektici Iskri Filipović (njiric arhitekti), Jure Grohar – član žirija,Tihomir Vujasinović iz tvrtke Caparol | foto: Luka Dubroja (UHA)

Double Villa Bukovac | foto: UHA Danijel Krznarić / Bosnić+Dorotić

3. Nagrada ‘Bernardo Bernardi’

Nagrada ‘Bernardo Bernardi’ dodjeljuje se za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za 2024. godinu. Ove godine za svoj rad u toj kategoriji nagrađeni su autori Jadranka Kruljac Polak i Nikola Polak za Kuću 3R u Lovranu.

Smještena u diskontinuiranom rezidencijalnom krajoliku iznad Lovrana, kuća je dobila novu namjenu revitalizacijom stare radionice za popravak brodskih motora. Trodijelna niska građevina introvertiranih prostorija arhitektonskom intervencijom postala je jedinstven stambeni prostor. Najveću promjenu postiglo se uklanjanjem prednjeg pročelja kojim je otvoren pogled na Kvarnerski zaljev.

Nagrada ‘Bernardo Bernardi’ dodijeljena Jadranki Kruljac Polak i Nikoli Polaku za ‘Kuću 3R | foto: Luka Dubroja (UHA)

Nagrada ‘Bernardo Bernardi’ dodijeljena Jadranki Kruljac Polak i Nikoli Polaku za ‘Kuću 3R | foto: Mario Topić (UHA)

4. Nagrada ‘Neven Šegvić’

Nagrada ‘Neven Šegvić’ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2024. godinu pripala je autorima Edicije Dobrolet. ‘Dobrolet – prostor arhitektonske kritike’ pokrenuli su zaljubljenici u arhitektonsku misao Emil Jurcan i Luka Skansi.

U suradnji s Društvom projekata Istre i izdavačkom kućom Sandorf ponudili su na hrvatskom jeziku prijevode izuzetnih, ali manje poznatih teorijskih djela na temu arhitekture i prostora, a koja se ne mogu pročitati na engleskom. Ime su preuzeli od sovjetske aviokompanije za koju je Aleksej Dan oblikovao vizualni identitet 1920-ih, a format i namjena nadahnuti su međunarodnim džepnim izdanjima. Ovdje pročitajte više o radu Krešimira Ivaniša.