Estetika Svjedok arhitekture jednog vremena: Kultni crveni kiosk bio je sinonim za estetiku istočne europe

Svjedok arhitekture jednog vremena: Kultni crveni kiosk bio je sinonim za estetiku istočne europe

Jakov Tuković
Jakov Tuković

04. ožujak 2024.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu

Ne postoji osoba koja je živjela u Jugoslaviji, a da barem jednom nije stala i kupila nešto na ovakvom legendarnom kiosku. Njegov dizajn star je gotovo 60 godina i budi uspomene, ali i dalje odaje dašak inovativnosti. Bio je to kulturološki fenomen, mjesto društvenog života i estetsko bogatstvo slovenskog dizajnera Saše Machtiga.

Kiosk K67_2

Kiosk K67 | Foto: Architectuul.com

Na ovom se kiosku, osim novina i cigareta, moglo kupiti voće, povrće, cvijeće te brza hrane i listići za lutriju. Mogao se vidjeti na svakom uglu bivše države, na parkiralištima, trgovima i ulicama. Osim što je kiosk K67 imao razne primjene, na prolaznike je ostavljao upečatljiv estetskom dojam.

Za originalan izgled kioska zaslužan je slovenski arhitekt i dizajner Saša Machtig. Godine 1966. osmislio je rješenje za kiosk koji će svojim modernim dizajnom oslikavati kupovnu moć jugoslavenske srednje klase i ilustrirati njihovu estetsku senzibilnost. Crveni je kiosk s vremenom pokazao da jedini ima moć utjeloviti istočnoeuropsku kulturu kioska, prenosi architectuul.com.

Izdvojeni članak

[FOTO] Ovaj zaboravljeni kiosk nekad je imao potpuno drugačiju svrhu

Nadaleko prepoznatljiv kiosk patentiran je 1967., a za serijsku proizvodnju pripremljen je godinu dana kasnije. Na prvoj izložbi prototipova u slovenskom Ljutomeru polučio je zavidne rezultate pred domaćom i stranom dizajnerskom elitom. Proizvodila ga je tvrtka Imgrad, a nekoliko su puta njegov dizajn bezuspješno pokušali plagirati.

Prava mu je internacionalna karijera započela kada su strani dizajnerski časopisi počeli pisati o kiosku iz istočne europe koji kao da je došao iz budućnosti. Muzej moderne umjetnosti u New Yorku uvrstio ga je u svoju zbirku dizajna 20. stoljeća. K67 se, osim u Jugoslaviji, mogao naći na ulicama Bugarske, Rumunjske, Češke, Slovačke, Poljske, Ukrajine i Rusije, ali i Japana te Novog Zelanda.

O arhitekturi Jugoslavije možete doznati u HRT-ovoj dokumentarne emisije ‘Betonski spavači’. Koje su sve građevine spomenute u emisiji saznajte ovdje.